Share
Tweet
Share
Send to friend

Tijekom lockdowna čak 40 posto radnika je moralo koristiti godišnji

Tijekom lockdowna čak 40 posto radnika je moralo koristiti godišnji

Čak 40 posto radnika je tijekom lockdowna moralo koristiti svoje godišnje odmore

Tijekom proljeća, za vrijeme lockdowna koji je neke od nas upoznao s radom od kuće, druge privremeno onemogućio u radu, a svima ograničio mogućnost kretanja i putovanja, rijetki su bili oni koji su pomišljali na uzimanje godišnjeg odmora.

Barem onog klasičnog, u okviru kojeg sami odlučujemo kada ćemo, gdje i koliko dugo predahnuti od posla. 

Međutim, prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika, velik broj ljudi je svoje godišnje odmore koristio upravo u vrijeme karantene. I to ne vlastitim odabirom.

U vrijeme lockdowna potrošili smo 21 dan godišnjeg odmora

Naime, tijekom ožujka i travnja, odnosno u vrijeme izolacije zbog epidemije koronavirusa, čak 42% radnika je odlukom poslodavca moralo koristiti svoje godišnje odmore, dok se svega 6% ljudi svojevoljno odlučilo na uzimanje godišnjeg upravo u tom razdoblju.

Na „prisilnom“ odmoru su u najvećoj mjeri bili zaposlenici državnih tvrtki, njih 48%, u privatnim tvrtkama je takva sudbina snašla 46% zaposlenih, dok su u najmanjoj mjeri svoje odmore tokom karantene morali trošiti djelatnici hrvatskih institucija (31%).

Radnici kojima je nametnut 'predah od posla' time su izgubili 21 dan godišnjeg odmora. U prosjeku, potrošili su 8 dana starog i 13 dana novog godišnjeg odmora.  

Godišnji bismo produžili za 10 dana

Prosječno gledano, zaposlenici u Hrvatskoj imaju pravo na 22 dana godišnjeg odmora, što je 1 dan manje nego 2019. godine. 

Polovica anketiranih je tim brojem zadovoljna, dok druga polovica ipak želi produžiti trajanje godišnjih odmora, i to za desetak dana. 
Sasvim očekivano, što je broj dana predviđenih za odmor manji, to je nezadovoljstvo radnika trajanjem godišnjih odmora veće.

Tako je svega 27% ispitanika koji imaju pravo na 18 ili manje dana godišnjeg odmora ocijenilo da im je to sasvim dovoljno, isto razmišlja 35% ispitanika koji imaju između 19 i 24 dana te čak 72% ispitanika koji imaju 25 ili više dana godišnjeg odmora.

Većina ne očekuje regres ove godine

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, četvrtina naših ispitanika (24%), što je značajno manje u odnosu na prošlu godinu kada se regresu nadala trećina zaposlenih u Hrvatskoj.

Regres u najvećoj mjeri očekuju djelatnici hrvatskih institucija, njih čak 72%, dok se na drugom kraju spektra nalaze zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu među kojima se svega 14% anketiranih nada isplati ovog dodatka na plaću.

Prosječni očekivani regres ove godine iznosi 1.805 kuna što je blagi rast u odnosu na 2019. godinu kada je regres iznosio 1.788 kuna.

Ako ljetujemo, ljetujemo unutar Hrvatske

Svaki drugi radnik (56%) ove godine neće ljetovati i to prvenstveno zbog nepovoljne financijske situacije.

Dio građana će ostati kod kuće jer su već ranije iskoristili cijeli svoj godišnji odmor, druge pak brine cjelokupna situacije s epidemijom koronavirusa, a svaki deseti ispitanik ionako živi na moru pa će ljeto provesti u 'poznatom okruženju'.

Među onima koji će i ovog ljeta putovati i upoznavati nove destinacije, većina se odlučila svoj godišnji odmor provesti unutar granica Hrvatske. Neki svoju odluku obrazlažu pojašnjenjem kako „i inače ljetuju u Hrvatskoj'', drugi odlaskom u inozemstvo ne žele riskirati obolijevanje od koronavirusa ili pak smatraju da je sam put u neke druge zemlje u ovom trenutku prekompliciran, dok jedan manji broj ljudi vjeruje kako je ljetovanje u Hrvatskoj jeftinija opcija od odlaska u inozemstvo.

Svega 5% ljudi planira svoj godišnji odmor planira provesti negdje u inozemstvu, polovica njih i inače (52%) ljetuje van Hrvatske, trećina (36%) želi iskoristiti situaciju i jeftinije avionske karte, dok svaka peta osoba planira posjetiti članove obitelji koji žive u inozemstvu.

O istraživanju:

U istraživanju je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika. Od toga su 63% žene, a 37% muškarci.

Četvrtina ispitanika (25%) mlađe je od 25 godina, 18% ispitanika pripada dobnoj skupini do 30 godina, 29% u dobi od 31 do 40 godina te 28% starijih od 41 godinu. 

Više od polovice ispitanika (58%) je srednje stručne spreme, dok ih je četvrtina (23%) visoke stručne spreme, a 14% više stručne spreme.

Zaposleno je 63% ispitanika, a 28% je nezaposleno. Od zaposlenih ispitanika njih 53% radi u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, a 23% u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Manji dio ispitanika zaposlen je u institucijama (11%) i državnim tvrtkama (6%).

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.