Share
Tweet
Share
Send to friend

Glavna tajnica HGK: "Kompanije s 30 do 40 posto žena u upravi često su profitabilnije"

U Hrvatskoj je sudjelovanje žena u radnoj snazi jedno od najnižih – 66% u radno aktivnom stanovništvu u odnosu na 73% u EU

Glavna tajnica HGK: "Kompanije s 30 do 40 posto žena u upravi često su profitabilnije"

Porazna je činjenica da žene u EU imaju 13% manju plaću od muškaraca, u Hrvatskoj oko 10%. Jedan od posljednjih prijedloga kako riješiti taj problem jest da plaće u EU budu transparentne kako bi se uklonile razlike u primanjima između žena i muškaraca, ali i da mjere za osiguranje jednakih primanja za isti rad zahvate veći broj tvrtki, kaže glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore (HGK) i članica Odbora za proračun Eurochambresa Marina Rožić. U intervjuu za Večernji list, Rožić je progovoria o ulozi HGK u poticanju rodne ravnopravnosti žena u biznisu, osnaživanju žena poduzetnica i njihovoj zastupljenosti na upravljačkim pozicijama, najnovijim trendovima po pitanju ekonomske neovisnosti žena u EU.

Na nedavnoj skupštini Eurochambresa (Udruge europskih trgovinskih i industrijskih komora) u Bruxellesu, usvojen je novi statut i Rules of procedure koji predviđa veću zastupljenost žena u predsjedništvu i upravnom odboru te organizacije. Je li to ujedno poruka i komorama koje udruga okuplja oko sebe?

To je svakako poruka komorama članicama, ali i svima u poslovnom sektoru da uvijek prilikom donošenja odluka o upravljačkim pozicijama vodimo računa i o načelu ravnomjerne zastupljenosti spolova. Odredba o većoj zastupljenosti žena dodana je u Članak 2 Rules of procedure iako bismo bili najsretniji da se i bez zakonskog normiranja poštuju prava žena na rast i razvoj u poslovnoj zajednici.

HGK kao suorganizator 30. i 31. svibnja u ime Eurochambersove mreže žena održati dvodnevno događanje Osnaživanje žena poduzetnica. Koji je cilj ovog događanja?

Cilj je okupiti žene poduzetnice diljem Europe i omogućiti im da izravno razgovaraju o temama koje trebaju primijeniti na svoje poslovne modele kako bi se prilagodile poslovnom svijetu koji se brzo razvija, a to su ekonomska, digitalna, društvena i zelena tranzicija. Događanje će otvoriti Martha Schultz, dopredsjednica Austrijske federalne gospodarske komore i predsjednica EWN mreže i Martina Dlabajová, članica Europskog parlamenta, a na njemu će sudjelovati i hrvatske poduzetnice Dorotea Effenberger iz Tahografa i Kristina Šorić iz Rochester Institute of Technology te bivša ministrica Pave Župan. U okviru dvodnevnog događanja bit će održane radionice na kojima je predviđeno predstavljanje inicijativa i dobrih praksi po pojedinim temama.

Na koji način Eurochambres može potaknuti temu rodne ravnopravnosti i među tvrtkama u EU? Kako primjerice HGK te smjernice može poticati na lokalnoj razini?

Uloga Komore je da svoje članice u što većoj mjeri educira o rodnoj ravnopravnosti kao jednom od ključnih elemenata po kojima će se sve snažnije pratiti atraktivnost neke tvrtke na tržištu. Već neko vrijeme se na međunarodnoj, pa i lokalnoj razini, intenzivno govori o implementaciji ciljeva održivosti te okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija (ESG) u tvrtkama. Kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti, upravo je i to jedna od ključnih tema u sklopu ESG kriterija. Naime, društveni se kriteriji referiraju na uvjete rada, uključivost i ljudska prava, dok upravljački faktori u fokusu imaju sastav uprave u pogledu rodne ravnopravnosti. Poslovanje prema ESG kriterijima je važno za tvrtke jer im to pomaže i da u što većoj mjeri budu spremne kada se na europskoj razini standardizira nefinancijsko izvještavanje. A ono je ključno za privlačenje ulaganja i ostvarenja prava na mogućnost korištenja izvora financiranja.

Koji su najnoviji trendovi kad se govori o ekonomskoj neovisnosti žena u EU?

Velik je naglasak trenutno na prijedlogu o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća koji je EK iznijela prošle godine. Europski je parlament u međuvremenu zatražio da mjere za osiguranje jednakih primanja obuhvate i manja poduzeća te se ide u smjeru pregovora s Vijećem EU o prijedlogu Direktive o transparentnosti plaća koji je iznijela Komisija. Predložena Direktiva se usmjerava na dva ključna aspekta jednakih plaća - mjere za osiguravanje transparentnosti plaća i bolji pristup pravdi za žrtve diskriminacije u plaćanju. Zaista vjerujem i nadam se da ćemo na razini EU, većom transparentnošću, riješiti i pitanje nejednakih primanja na rodnoj osnovi. Naime, još prije nekoliko godina je istraživanje Eurobarometra pokazalo da se dvije trećine radnika zalaže za objavu prosječnih plaća prema vrsti posla i spolu u njihovoj tvrtki.

Kako gledate na poziciju žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj?

Benefiti žena u upravljačkim tijelima za biznis su jasni. Osim financijskih povrata, jer istraživanja pokazuju da, ako je udio žena u odborima tvrtki od 30 do 40%, tvrtke imaju veće izglede za bolje financijske rezultate i veći povrat, tu su i bolji ESG rezultati koji se odnose na okoliš i društvo. Zadnje istraživanje iz prosinca 2020. pokazalo je da su u tvrtkama gdje žene imaju 30% udjela u odborima, ujedno i snažniji pomaci prema rješavanju posljedica klimatskih promjena i pokretanju inovacija. Hrvatska, kao članica međunarodnih organizacija, prvenstveno EU, obvezna je integrirati vrijednosti održivog razvoja unutar svojih zakonodavnih okvira. U kontekstu Ciljeva održivog razvoja, posebice Cilja 5, koji se tiče ravnopravnosti spolova, naša država i dalje stoji jako loše. Kad govorimo o ženama na upravljačkim pozicijama, žene kao menadžeri ostvaruju bolje poslovne rezultate, ali su marginalizirane prilikom odabira članova uprava, a posebice pozicija predsjednika uprava.

Mislite li da je za pomicanje situacije na bolje, kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti, dovoljno fokusirati se na kvote i upute koje dolaze iz europskih i svjetskih organizacija?

Danas mnoge organizacije zaista puno rade na području ravnopravnosti žena. I to svakako ohrabruje. No, postoji i jedan segment koji teško možete staviti u nefinancijske izvještaje, nije mjerljiv, a važan je – a to je, na kraju dana, osobni pristup. Žene uvelike ovise o tome kakav mentalitet prevladava u upravi neke organizacije, na koji im se način obraća, primjerice, deset različitih direktora ili članova uprave u tvrtki… A tu još uvijek ima raznih situacija. Jer pitanje rodne ravnopravnosti je i pitanje kulture – kulture društva i kulture organizacije. Ako muškarci na čelnim pozicijama pokazuju da se primjereno ponašaju i komuniciraju prema svojim kolegicama, onda je to kultura koja će se širiti dalje. I na tome još puno moramo raditi.

Prema UN-ovim projekcijama stanovništva, očekuje se da će se radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj smanjiti za gotovo 9% do 2040. To znači da će u vrlo bliskoj budućnosti Hrvatska imati manje poreznih obveznika koji doprinose potrebnom gospodarskom rastu. Je li tu jedno od mogućih rješenja i u uključivanju većeg broja žena na tržište rada?

U Hrvatskoj, sudjelovanje žena u radnoj snazi jedno je od najnižih u EU – prema podacima iz 2019. tek oko 66% u radno aktivnom stanovništvu u odnosu na prosjek EU, koji je iste godine iznosio 73% - iako međunarodna iskustva pokazuju da je to važan pokretač i ishod gospodarskog rasta i razvoja. Rodna ravnopravnost stoga treba biti znatan dio oporavka Hrvatske. Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kombinaciji sa socijalnim i investicijskim fondovima EU pomaže u minimiziranju rodnih razlika. Trebamo raditi na ciljanim aktivnim politikama tržišta rada koje su fokusirane na žene, jačati fleksibilne oblike zapošljavanja za žene (pa i muškarce) koji skrbe za članove svoje obitelji, otklanjati zapreke koje ženama otežavaju pokretanje i vođenje poduzeća kako bi lakše mogle ostvarivati prihode za sebe i svoje obitelji. Dakako, mora postojati i razumijevanje ove teme u cijelome društvu, uključujući i privatni sektor koji u rješavanju ovog pitanja ima vrlo važnu ulogu, bilo da je riječ o pružanju skrbi za djecu zaposlenika, subvenciji za skrb za djecu ili fleksibilnim oblicima rada.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.