Oko 70 posto poslodavaca ne zna da postoje mjere za poticanje zapošljavanja žrtava nasilja.
Iako je ekonomsko nasilje već dvije godine zakonski definirano kao poseban oblik nasilja u obitelji, do sada nije registriran, a kamoli procesiran, ni jedan slučaj ekonomskog zlostavljanja. Razlog je taj što država nije definirala mehanizme i načine primjene ove zakonske odredbe, ne zna se čak kako se i kome ekonomsko nasilja prijavljuje – čulo se na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, održanoj u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava danas (22. rujna).
Vladu i njezine institucije predstavnice civilnih udruga kritizirale su i zbog toga što važna, prije nekoliko godina donesena mjera pomoći žrtvama nasilja – njihovo zapošljavanje – ne funkcionira, piše Vesna Roller u Novom listu. Tijekom protekle godine, prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, radno mjesto je dobila samo jedna žena-žrtva obiteljskog nasilja, a od kada je na snazi Vladina strategija poticaja zapošljavanja, zaposlene su ukupno četiri žene zlostavljane u obitelji.
"Oko 70 posto poslodavaca ne zna uopće da postoje mjere za poticanje zapošljavanja žrtava nasilja, a među onih preostalih 30 posto koji znaju, većina ih ne koristi poticaje jer kažu da je procedura njihova dobivanja jako duga i komplicirana", kazala je Neva Tolle iz Autonomne ženske kuće.
Žene su najčešće žrtve nekoliko oblika nasilja istodobno – tjelesnog, psihičkog, ekonomskog. Nasilje dugo trpe, prosječno deset godina, pa tek onda zatraže pomoć – nalazi su istraživanja koje je provela psihologinja dr. Darja Maslić-Seršić među 240 žrtava obiteljskog nasilja. Dvije trećine žrtava trpi tjelesne posljedice, od kojih je 25 posto težih, a sedam posto trajnih.
Žrtve ekonomskog nasilja u obitelji često su i djeca. Polovina nasilnika koji ekonomski zlostavljaju majku, isto čini i djeci – uskraćuje novac potreban za dječje osnovne potrebe.
Iako su ekonomskom nasilju izvrgnute sve žene, bez obzira na obrazovanje i radni status, zaposlene ili radno aktivne žene lakše se mogu suprotstaviti nasilju te zaštititi sebe i djecu. Stoga je pomoć u zapošljavanju najbolja potpora i pomoć žrtvama nasilja – poručeno je sa skupa u Saboru.
Izvor: Novi list
