Primjenom poticajnih mjera iz Godišnjeg plana za zapošljavanje do sada je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaposleno 2.319 osoba, za što je početkom godine predviđeno 150 milijuna kuna, no sredstva su još uvijek neiskorištena.
Najveći interes poslodavaca pobudilo je sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, kojih je prema toj mjeri zaposleno 906, što je 90 osoba manje od planiranog.
Državnim potporama za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva zaposleno je 777 osoba od planiranih 1036, a sufinanciranjem zapošljavanja starijih osoba zaposlilo se 419 osoba od 620 osoba za koje je iz proračuna izdvojen novac.
Najviše je podbacila mjera za zapošljavanje posebnih skupina nezaposlenih, primjerice invalida, hrvatskih branitelja, samohranih roditelja malodobne djece, prema kojoj je zaposleno 217 osoba.
Usporedbe radi, prije dvije godine temeljem Vladina programa poticanja zapošljavanje, posao je našlo 23.856 osoba, a u 2005. 14.485 osoba.
U programe obrazovanja novozaposlenih osoba i zaposlenih osoba radi zadržavanja radnog mjesta kod poznatog poslodavca uključeno je 257 osoba, a 800 nezaposlenih osoba obuhvaćeno je mjerom obrazovanja za nepoznatog poslodavca.
Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač smatra da poticaji nisu ispunili svoju zadaću. "Da bi poslodavac koristio poticaje, treba ispuniti niz preduvjeta i ispuniti milijun obrazaca što ga poprilično obeshrabruje. Iako je ideja odlična, poticaji nisu zaživjeli u praksi", upozorava Popijač napomenuvši kako bi bilo mnogo efikasnije da država zapošljavanje potiče konkretnim potezima, primjerice oslobađanjem poslodavca od poreza ili doprinosa.
Da su poticaji podbacili smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. "O tome smo raspravljali i na posljednjoj sjednici GSV-a. Tada smo dobili obećanje da će se sredstva koja nisu potrošena na određene mjere preraspodijeliti te da će Ministarstvo gospodarstva sljedeće godine revidirati mjere", istaknuo je Sever.
Za mjere aktivne politike zapošljavanja Vlada je u 2007. godini osigurala 160 milijuna kuna. Osim HZZ-a, u sufinanciranju programa javnih radova sudjeluje i lokalna zajednica, jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovu vlasništvu, nevladine udruge i druge institucije koje su inicijatori i izvršitelji javnoga rada.
Više o neiskorištenosti poticajnih mjera za zapošljavanje pročitajte ovdje.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
