Nešto više od 1,5 milijuna radnika u prošloj je godini bilo na bolovanju, što znači da je svaki zaposlenik u Hrvatskoj u prosjeku barem jednom zbog bolesti bio privremeno spriječen za rad.
Ukupna lanjska stopa bolovanja iznosi 3,71, što znači da je svaki dan u prosjeku blizu 60.000 ljudi ili cijeli jedan Karlovac na bolovanju.
Stopa tzv. kratkih bolovanja koja idu na teret pravnih i fizičkih osoba je 1,66, a stopa tzv. dugih bolovanja, onih iznad 42 dana, koja plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nešto veća te iznosi 2,05.
Izostanci s posla zbog bolesti u prošloj godini ostali su na razini godine prije. U posljednje tri godine najmanje izostanaka s posla zbog bolesti ukupna stopa 3,53 bilo je u 2004. godini.
Često se, pak, postavlja pitanje ima li ili, bolje, koliko su česta lažna bolovanja? Direktor HZZO-a dr. Većeslav Bergman smatra da je s medicinske strane veoma teško utvrditi zloporabu instituta bolovanja jer je u zdravstvenim kartonima sve pokriveno potrebnom medicinskom dokumentacijom.
Dokazati je, dakle, teško, ali iz statističkih podataka može se iščitati da bolovanja lagano rastu u prosincu kada je potrebno "spojiti" poneki radni dan između dva blagdana. Tako, za prvih jedanaest mjeseci 2006. ukupna stopa bolovanja iznosi 3,67, a s posljednjim mjesecom u godini narasla je na 3,71.
Tako je već tradicionalno stopa bolovanja u Gospiću među najvišima 4,3 u prošloj godini. Vrlo je blizu Virovitica, pa Krapina i Split te Zagreb. Najmanje je bolovanja u krajevima Dalmacije koja pripadaju područnom uredu HZZO-a u Sisku, Zadru i Varaždinu.
(A.T.)
Izvor:
Večernji list