Stručnjaci smatraju da zbog pada potražnje ne bi došlo do značajnijeg rasta cijena
Država bi uskoro mogla ukinuti krizni porez, a tako nastali pad prihoda u proračunu nadoknaditi ukidanjem nulte stope PDV-a, pa čak i povećanjem opće stope tog poreza.
Jedna je to od ideja, koja bi, doznaje se od izvora bliskih Vladi, mogla stajati u pozadini nove porezne reforme, koju je najavio premijerkin savjetnik Borislav Škegro, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
"Krizni porez trebalo bi što prije ukinuti jer se on loše odražava na potrošnju građana, a time i na izlazak iz recesije. Manjak prihoda u državnoj blagajni, koji bi time nastao, mogao bi se nadoknaditi ukidanjem nulte stope PDV-a, što ćemo ionako kad-tad, zbog EU, morati napraviti", otkriva izvor blizak Vladi.
Manja plaća, manja potrošnja
Država je u ovoj godini od kriznog poreza planirala prikupiti oko 2,2 milijarde kuna. No, budući da se taj porez naplaćuje na neto plaću, građanima se za umanjeni dio smanjuje i njihova kupova moć, pa time i potrošnja, i to u vrijeme kada je njezino povećanje jedan od preduvjeta za izlazak iz recesije.
U kojoj je mjeri krizni porez, zajedno s rastom nezaposlenosti i padom standarda, utjecao na pad potrošnje, možda najbolje govori podatak Državnog zavoda za statistiku o padu prometa u trgovini na malo za 15,3 posto, u odnosu na 2008. godinu.
Osim Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), za što skorije ukidanje kriznog poreza ovih se dana izjasnila i Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i članica premijerkina savjetničkog tima za gospodarstvo.
Učinkovitije od kriznog poreza
S druge strane, ukidanje nulte stope PDV-a, koja se sada obračunava na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, te uvođenje međustope od deset posto, o čemu se razmišlja, ne bi za posljedicu imalo značajniji rast cijena. Naime, u uvjetima pada potražnje nerealno je očekivati da bi trgovci značajnije povećavali cijene, kada je robu sve teže prodati i po sadašnjim cijenama. Doduše, određeni bi proizvodi, poput kruha, sigurno poskupjeli, no malo je vjerojatno da bi on poskupio za više od jedne kune po štruci, ako bi se na njega obračunavalo 10 posto PDV-a.
Iako je Hrvatska u pregovorima s EU tražila prijelazno razdoblje za ukidanje nulte stope PDV-a, izvori bliski Vladi tvrde da to nije problem, jer Zagreb može jednostavno obavijestiti Bruxelles da je odustao od tog zahtjeva. Neki stručnjaci se slažu da bi učinak te mjere na državnu blagajnu bio bolji od kriznog poreza. A ako se uvođenje međustope PDV-a ne bi pokazalo dovoljnim za krpanje proračunskih rupa, uvijek postoji i stara mogućnost povećanja opće stope PDV-a za jedan ili dva postotna boda, sa sadašnjih 23 na 24 ili 25 posto.
Ekonomisti također smatraju da se viša opća stopa PDV-a ne bi nužno, u uvjetima pada potražnje, morala pretočiti i u više cijene roba i usluga. U prilog tome, tvrde, govori i povećanje PDV-a sa 22 na 23 posto, koje nije pratio i inflacijski udar. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list