Zbog disperzije odgovornosti, pojedinci ponekad rade više od ostatka tima
Korištenjem otkrića i spoznaja iz socijalne psihologije možete unaprijediti svoje poslovne procese, ali postići i osobni uspjeh. Naime, način na koji komunicirate i prezentirate sebe, ali i svoje proizvode, uvelike određuje u kolikoj ćete se mjeri uspjeti izboriti za svoje interese.
Navest ćemo nekoliko najkorisnijih spoznaja koje vam mogu pomoći, a primijetit ćete da smo njima i svakodnevno okruženi, ali često toga nismo svjesni.
Ometanje odgađa argumentiranje
Audio i vizualne poruke mnogo efektnije prolaze kod primatelja, ako su ovi blago ometani i ne mogu svu pozornost usmjeriti na poruku – taman toliko da im sputava mogućnost kontra argumentiranja. Naime, i blago odvlačenje pozornosti zaokuplja mozak u toj mjeri da slušatelj ne stigne izmisliti razlog zbog kojeg bi odbacio poruku.
Reklamni radijski spotovi koriste se upravo ovom taktikom. Riječi promoviraju proizvod koji se prodaje, dok nas glazba u pozadini ili isprekidane pošalice odvlače od dubokoumnog razmišljanja o riječima. Međutim, potrebno je znati odrediti pravu mjeru kako glazba, primjerice, ne bi bila "snažnija" od riječi i time potpuno odvukla pozornost slušatelja. Dakle, vaša poruka mora biti razumljiva, ali nije dobro ako publici omogućite da ju odmah detaljno analizira ili argumentira.
Efekt samoreferencije
Upamtite – posao marketinških stručnjaka je osigurati da publika razumije i upamti prodajnu poruku. U tom slučaju mogu se poslužiti "efektom samoreferencije". Taj efekt objašnjava zašto su osobe sklone vrlo učinkovito pozivati u sjećanje informacije vezane uz njih same. Naime, većina je osoba primarno i zainteresirana za sebe same. Stoga sjećanja o onome o čemu najčešće razmišljamo (o sebi samima i našim problemima), duže ostaju u memoriji i lakše ih se prisjetimo. Studije su pokazale da osobe bolje pamte lik iz nekog crtića ako su se i same usporedile s njim, nego ako li su s tim likom uspoređivali neku drugu osobu.
Vezano: Zaključite posao pomoću 'noge u vratima'
Prilikom planiranja nove kampanje ili izrade prezentacije za nadređenog, važno je prisjetiti se ovog načela, jer time uvelike možete utjecati na sjećanje koje će vaša publika ponijeti sa prezentacije. Usmjerite se na temeljne životne navike i osobine ličnosti publike kojoj se obraćate. Krajnju poruku temeljite na tim saznanjima, jer im tako vaša poruka postaje osobno značajna i veće su šanse da će upamtiti što ste im govorili.
Premazivanje
Premazivanje se odnosi na situaciju kada neki podražaj (okus, miris, pogled) refleksno pokrene sjećanja o sličnom podražaju. Primjerice, miris svježeg jesenskog ili zimskog zraka može vas potaknuti na razmišljanje o blagdanima. Ako duže vrijeme mirišite zrak, to vas može potaknuti na razmišljanja o blagdanskom stolu prepunom hrane, iako nigdje oko vas uopće nema hrane.
Premazivanje je zapravo klasična prodajna taktika, koja se primjenjuje već desetljećima. Ključno je pronaći podražaj koji se može povezati s vašim proizvodom. Savršeni primjer su kino dvorane – čim uđete u predvorje, vaše nosnice ispuni miris pečenih kokica. Bez da ste i pogledali prodajno mjesto ili bili zamoljeni da ih kupite, najčešće ćete kupiti kokice jer ste odjednom pomislili da vam ne bi bio toliki užitak sjediti u kinu bez grickalica. Ovo je dakle klasika, iako su premazivanju podložna i sva ostala ljudska osjetila.
Sprječavanje društvenog zabušavanja
Jeste li ikada primijetili, najčešće na fakultetu ili u uredu, da kada grupa mora izvršiti neki zadatak, većinu posla naprave pojedinci, dok ostatak izvršava manji dio posla? Taj socijalno psihološki fenomen poznat je kao "društveno zabušavanje", i događa se u svakoj profesiji. Definira se kao sklonost ljudi da ulože manje napora u zadatak kada se nalaze u grupi, nego kada rade samostalno.
Ta pojava, naravno, može znatno unazaditi timsku izvedbu, ali ohrabruje činjenica da je uzrok takvog ponašanja vrlo dobro poznat. Do društvenog zabušavanja dolazi kad nitko od članova tima ne nosi osobnu odgovornost, već se ona disperzira na cijeli tim. Kada se tim ocjenjuje kao cjelina, bez obzira što koji pojedinac radi, gotovo će sigurno doći do pojave zabušavanja.
Ako, kao poslodavac, želite spriječiti pojavu ovog fenomena, svakom članu tima morate jasno objasniti koja su njegova zaduženja i kolika je njegova odgovornost, te ocjenjivati njegov ili njezin doprinos timskom radu. Što više neka osoba misli da će ju netko ocjenjivati na temelju "njezinog" rada, to će manje zabušavati. (V. K.)
Izvor: Business Pundit
