Nakon što su godinama bilježile stalni rast, plaće od prošle godine padaju iz mjeseca u mjesec.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz ožujka prošle godine 167.210 zaposlenih prima plaću u razredu od 6.000 do 8.000 kuna. S druge strane, s mjesečnom plaćom do 6.000 kuna živi 789.190 radnika odnosno njih čak 74 posto.
U pet godina udvostručio se broj radnika koji primaju plaću veću od 8.000 kuna, sa 49.075 u ožujku 2005. godine porastao je na 108.534 u ožujku 2009. godine. Oko 50.000 zaposlenih je više i među onima koji primaju plaću od 5.000 do 6.000 kuna, pišu Suzana Barilar i Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Istovremeno, u pet godina broj svih zaposlenih u pravnim osobama povećao se za više od 100.000 osoba pa ih je u tom sektoru, dakle bez slobodnih zanimanja, obrta i poljoprivrednika, trenutačno 1.065.035.
"Zaprepašćujući je podatak da 74 posto radnika prima plaću do 6.000 kuna. Jer, ako znamo da je sindikalna košarica s osnovnim životnim troškovima 6.600 kuna, a u obiteljima uglavnom radi samo jedan član, to znači da većina obitelji s plaćom ne pokriva niti osnovne troškove", kaže Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - stranke rada.
Samo u protekla četiri mjeseca prosječna hrvatska neto plaća pala je za 228 kuna ili za više od četiri posto. Naime, u studenome prošle godine hrvatski radnici prosječno su zaradili 5.385 kuna, a u veljači ove godine 5.157 kuna. Zbog kriznog poreza prosječna neto plaća pala je za dodatnih 2,8 posto.
Na prosječnoj plaći krizni porez uzeo je 120 kuna. Krajem godine prosječnu neto plaću uvijek podižu isplate božićnica, kojih je bilo manje i koje su dodatno utjecale i na mjesečni pad plaća. U proteklih godinu dana prosječna neto plaća u državi tako je pala za 73 kune. Najveći udar otkaza i pada plaća dogodio se u privatnom sektoru. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
