U HUP-u su jučer ponovno naglasili da je hrvatski Zakon o radu možda najrigidniji u Europi.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da oko izmjena Zakona o radu vlada zbrka i velik je pritisak sindikata, što je i razumljivo jer se dira u stečena prava. No, smatraju da se ipak pretjeruje sa strašenjem da će radnici ostati bez svojih prava. Smatraju i da se Vlada za izmjene Zakona o radu odlučila zbog svojih problema u javnom sektoru, a ne zbog poslodavaca u privatnom sektoru, kao što tvrde sindikati.
U HUP-u su jučer ponovno naglasili da je hrvatski Zakon o radu možda najrigidniji u Europi. U Srbiji, navode primjer, prava iz kolektivnog ugovora nakon njegovog isteka traju još najviše mjesec dana, u Sloveniji pak do godine dana, dok u Hrvatskoj ta prava mogu trajati i godinama, dok god se ne dogovori i potpiše novi kolektivni ugovor.
HUP se osvrnuo i na novi iznos minimalne bruto plaće, koji bi, kako kažu, sukladno padu BDP-a, trebao biti umanjen na 2.644 kune. Naime, Državni zavod za statistiku novu minimalnu plaću je već objavio s trajanjem od 1. lipnja do 31. svibnja iduće godine, i to u nepromijenjenom iznosu od 2.814 kune.
U HUP-u upozoravaju da je Zakon o minimalnoj plaći, neprecizan, odnosno da nije najsretnije napisan. Formula za izračun minimalne plaće veže se, naime, za rast BDP-a, a taj rast može biti i negativan, što znači da bi minimalna plaća prema toj formuli mogla biti i niža od 2.814 kuna. Smatraju da zakonom treba definirati što se s minimalnom plaćom događa pri padu BDP-a.
Zaposleni koji primaju minimalac tako će i sljedećih godinu dana imati zajamčenu minimalnu plaću u bruto iznosu nešto većem od 385 eura, što prema izračunima nije dovoljno ni za pokrivanje polovice najosnovnijih životnih troškova. Najveći minimalac u EU ima Luksemburg, čak 1.682,76 eura, a najmanji Bugarska – 122,71 eura. (T. B.)
Izvor: Novi list, Business.hr, Večernji list, Jutarnji list
