Profesionalna poslovna komunikacija sastoji se od niza specifičnih pravila, a komunikacija tijekom selekcijskog postupka u tom je smislu jedna od izazovnijih kategorija.
Znaju li Hrvati profesionalno poslovno komunicirati? Koje su posljedice neprofesionalne poslovne komunikacije, slanja nepotpunih prijava na oglas ili neodgovaranja na prijave kandidata, pitanja su o kojima se malo govori, iako takva loša praksa ostavlja ozbiljne posljedice na poduzeća, ali i na same tražitelje posla.
MojPosao prvi se u Hrvatskoj ozbiljno pozabavio ovim problemom kada je prije godinu dana pokrenuo kampanju „MojPoslodavac“ i na taj se način aktivno uključio u suzbijanje loše i neprofesionalne komunikacije tijekom selekcijskog postupka.
Igor Žonja, direktor MojPosao, ističe da portal već dvije godine provodi anketu za ocjenu svih objavljenih oglasa za posao te da je udio oglasa s povratnim informacijama poslodavaca na prikupljene prijave u porastu. Ipak, upozorava da je broj korisnika koji se drže starih obrazaca ponašanja još uvijek zabrinjavajuće visok.
MojPoslodavac prva je kampanja ovakve vrste u Hrvatskoj. Zbog čega ste ju pokrenuli? Znaju li Hrvati profesionalno poslovno komunicirati?
Osnovni razlog je potaknuti odgovornost i poštovanje svih sudionika tržišta rada.
S obzirom na relativno dugu povijest postojanja portala imali smo prilike pratiti ponašanje poslodavaca i posloprimaca tijekom prvog koraka selekcijskog procesa, prijavljivanja kandidata, i utvrdili smo da se kandidati uporno prijavljuju na oglase za koje nisu u potpunosti, a ponekad uopće, kvalificirani. Iako je to normalno ponašanje s obzirom na visoku nezaposlenost, treba znati da poslodavci upravo na takve prijave u velikom broju slučajeva ne odgovaraju. Srećom naš sustav omogućuje kandidatima da u svom sučelju vide detalje prijave koja je otišla poslodavcu, inače oni uopće ne bi imali informaciju je li njihova prijava uredno dostavljena. Nama je jasno da tvrtke primaju veliki broj prijava i da ih nije uvijek lako niti sve pročitati, a onda niti odgovoriti na sve, ali poslodavci moraju biti svjesni da i neodgovaranje na prijave šalje javnosti određenu sliku o poduzeću.
Iz tog razloga pokrenuli smo kampanju koju smo usmjerili i na poslodavce i na tražitelje posla. Poslodavce pozivamo na profesionalni pristup u procesu zapošljavanja i davanje povratne informacije na prijave svih kandidata, dok sve tražitelje posla savjetujemo da šalju profesionalno sročenu prijavu na oglase za koje zadovoljavaju barem većinu uvjeta.
Kako je kampanja konkretno djelovala u praksi?
U sklopu kampanje poduzeli smo nekoliko akcija: oformili smo ankete koje šaljemo posloprimcima nakon prijava na natječaje gdje ih pitamo jesu li dobili povratnu informaciju od poslodavca te da ocijene kvalitetu oglasa. Izvještaji su dostupni na uvid i poslodavcima kako bi oni osvijestili važnost odgovaranja. Od posloprimaca prikupljamo i pozitivna iskustva o selekciji (čak i u slučajevima kada nisu dobili posao, ali smatraju da su se poslodavci ponašali odgovorno i korektno prema njima), nagrađujemo najbolje priče i promoviramo ih kroz naš portal kako bi ti poslodavci bili uzor ostalima te kako bismo tražiteljima posla poslali pozitivnu poruku da se kvalitetna prijava i profesionalan pristup uvijek isplate. Pokrenuli smo i pilot projekt revizije životopisa, kako bi posloprimcima ukazali na važnost dobro sastavljenog životopisa i prijavljivanja na natječaje koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama. U našem sustavu poslodavcima smo maksimalno pojednostavili mogućnost slanja odgovora na prijave kandidata. Uza sve to naši su timovi u svakodnevnoj komunikaciji s poslodavcima i tražiteljima posla te i na taj način potiču odgovornije ponašanje jednih i drugih.
Prošlo je godinu dana od početka kampanje. Hoćete li nastaviti s njom i jeste li primijetili pomake?
Primijetili smo pozitivne pomake. S jedne strane sve više posloprimaca sudjeluje u povratnim anketama koje im šaljemo, a sve više poslodavaca odgovara na prijave kandidata. Rast je u postotku velik: broj odgovora posloprimaca koji odgovaraju na ankete povećao se za 25%, dok se broj tvrtki koje odgovaraju na sve prijave kandidata povećao za 32%, no apsolutni iznosi su još uvijek niski. Ne možemo očekivati da ćemo preko noći promijeniti ponašanje ljudi, ali u godinu dana ovo je značajan pomak i mi smo uporni, s kampanjom idemo dalje jer vidimo da daje rezultate.
Kažete da neodgovaranje na prijave kandidata ili pak slanje nepotpunih prijava na oglase za posao povlači ozbiljne posljedice. O čemu se točno radi?
Poslodavci moraju razumjeti da neodgovaranje na prijave kandidata stvara nepopravljivu štetu: poduzeća ugrožavaju svoj ugled i kredibilitet među kandidatima, ali i potrošačima. Prema našem istraživanju više od polovice ispitanika negativno će pričati o poslodavcu od kojeg nisu primili odgovor, a njih trećina će negativno komentirati tvrtku na društvenim mrežama. Znači to je direktan utjecaj na poslovanje i ugled tvrtke.
Tražitelji posla koji nakon niza prijava nisu dobili odgovore gube nadu što im otežava daljnje traženje posla i dodatno potiče nesmotreno prijavljivanje na veliki broj oglasa čijim uvjetima ne odgovaraju. Tako se vrtimo u krug: poslodavci su nezadovoljni velikim brojem prijava koje ne udovoljavaju kvalifikacijama, a posloprimci su nezadovoljni jer poslodavci ne odgovaraju na njihove prijave. Sve to dodatno povećava kaos i pesimizam na tržištu rada.
Koji biste savjet, temeljem dosadašnjeg iskustva, dali akterima na tržištu rada?
Jedini savjet koji imamo, a u srži je ove kampanje, da apeliramo na važnost odgovornog i uvažavajućeg odnosa između poslodavaca i tražitelja posla.
Selekcijski proces sve je važniji u plasiranju slike o sebi kao poslodavcu. Čak i novi trendovi kao što su online prijave na oglas, intervjui putem Skypea ili video životopisi ne mijenjaju činjenicu da odgovorna i profesionalna poslovna komunikacija mora postojati s jedne i druge strane. Mi smo tu da olakšamo taj prvi korak i pomognemo i jednima i drugima.
