Otvorit će 500 radnih mjesta, a nije isključeno da se ta brojka poveća na 800.
Od rujna prošle godine IBM je počeo intenzivno razgovarati o tom projektu unutar Agencije za investicije, no kako su u igri bile još neke države koje su se razmatrale za ulaganje, cijeli se proces produljio, prenosi Večernji.hr.
Što i nije neobično, jer je svaki ulagač, pa je tako i IBM, želio znati primjerice, koja zemlja nudi bolje poticaje te koja je u mogućnosti dati toliki broj radnika, pretežito visoke stručne spreme IT usmjerenja koje će oni trebati u svom centru. Analiza je u konačnici pokazala da Hrvatska može dati dovoljan broj radnika, ali i da su naši poticaji za ulagače hi-tech industriju najbolji u odnosu na susjedne zemlje.
Upravo se i zato predviđa da će broj zaposlenika biti i veći od 500, jer nakon tog broja i iznos poticaja, koji se koristi na smanjenju opterećenja na bruto plaću, znatno raste. A sigurno je i dobra vijest da je IBM konačnu odluku o ulaganju donio u vrijeme političke nestabilnosti, koja se uvijek spominje kao prva pretpostavka za odluku investitora o ulaganju, te u zemlju koja ima znatno niža ulaganja u odnosu na zemlje koje su bile konkurenti Hrvatskoj u tom projektu. No izgleda da su IBM-u u končanici bile presudne porezne olakšice i iskustva drugih ulagača u zemlji te činjenica da imamo potreban obrazovani kadar. Kako smo čuli, na odluku je utjecao i nedavni posjet IBM-ovaca Plivinim pogonima kroz koje ih je proveo opozvani premijer Tihomir Orešković.
U Plivu je naime izraelska Teva uložila znatna sredstva u posljednje četiri godine, a pri tome nije imala nikakvih većih prepreka pri investiranju. IBM-ovu investiciju danas će u Vladi predstaviti Orešković koji je, između redaka, još u veljači najavio da bi nam uskoro moglo stići veliko ulaganje. IBM neće, barem za sada, graditi novi centar, nego će se useliti u neki od već postojećih prostora u Zagrebu. Hrvatskoj su konkurenti u tom projektu bili Slovačka i Slovenija, a razmatrala se je navodno i Češka. Na taj način je u stvari i krenuo prijenos takvih usluga sa zapada prema istočnim zemljama, gdje je i cijena rada manja.
Hrvatska regionalni IT hub
Hrvatska ima dobre informatičare, ali se domaće tvrtke žale da ih nema dovoljno. Naime s fakulteta izlazi oko 1500 ljudi manje nego ih se godišnje traži pa studenti IT profila mogu birati posao. Očekivati je i da će rad u IBM-u, mnoge od njih zadržati u zemlji s obzirom na to da je riječ o velikoj tvrtki koja može pružiti perspektivu kadru koji izvan zemlje lako pronalazi posao. Dolazak IBM-a velika je reklama Hrvatskoj kao ulagačkoj destinaciji i mnogi stručnjaci kažu da ovakva investicija može povući još nekoliko velikih imena. Zbog toga bi bilo presudno osigurati dovoljno školovanih ljudi, ali i ponuditi dodatne olakšice u obliku ukidanja porezne stope od 40 posto u sklopu poreza na dohodak kako bi se velike tvrtke potaknulo i na pokretanje razvojnih djelatnosti u zemljama poput Hrvatske.
Irska, čiji BDP raste više od osam posto godišnje, temeljila je svoj razvoj na IT industriji, a privukla ih je rezanjem poreza na dobit na samo 10 posto. Brexit zbog kojeg se mnoge tvrtke žele preseliti velika je šansa za Hrvatsku koja bi mogla postati regionalni IT hub.
