Najviše doseljenih iz inozemstva doselilo se u Zagreb, zatim na područje Splitsko-dalmatinske i Istarske županije, što također pokazuje da je riječ o strancima koji imaju nekretnine u Hrvatskoj i kojima je obala privlačna za život.
Dok Hrvatska muku muči s gorućim problemom iseljavanja hrvatskih građana, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) bilježe trend useljavanja stranaca, koji je, istina, još u začetku, no u budućnosti će, predviđaju stručnjaci, biti daleko intenzivniji. U Hrvatsku se lani doselilo 11.706 osoba, a među njima je bilo 5216 stranaca i 6483 hrvatska državljanina. Od ukupnog broja doseljenih osoba gotovo ih se trećina doselila iz susjedne BiH, i to 2811 hrvatskih državljana i 992 stranca. No ne useljavaju se k nama samo hrvatski državljani i stranci iz susjednih zemalja poput BiH, Srbije ili pak Makedonije nego i stranci iz zemalja EU. Usto je DZS lani zabilježio i nešto doseljavanja stranaca s drugih kontinenata, iz Azije, Afrike, Sjeverne i Srednje Amerike...
Ima i fiktivnog useljavanja
Kad je riječ o doseljavanju iz EU, u 2015. se iz njega doselio neznatno veći broj stranaca od hrvatskih državljana, njih 2198 naspram 2182 hrvatska državljanina. Najveći broj stranaca, gledano pojedinačno po članicama EU, doselio se lani iz Slovenije, Njemačke, Italije, Austrije...
'Zasad je u Hrvatskoj dominantno doseljavanje stranaca koji imaju nekretnine na našim otocima i obali, ali i tu ima fiktivnog prijavljivanja prebivališta zbog poreza na vikendice, olakšica kod prijevoza trajektom... Također, neki stranci koji imaju nekretnine u Hrvatskoj prijavljuju prebivalište i zbog toga da imaju osjećaj sigurnosti da je to njihovo vlasništvo. U budućnosti će se povećavati useljavanje iz susjednih zemlja, zemalja EU, ali i drugih zemlja u Hrvatsku, koja će polako poprimati prostor useljavanja, pogotovo na obali. Sada je taj proces tek u začetku, tek je krenuo. No u budućnosti će se intenzivirati', govori demograf. dr. Stjepan Šterc.
Britanaca, kojih se lani uselilo 80, u Hrvatskoj bi u budućnosti, primjerice, moglo biti više, govori, kao i drugih naroda EU. Kad se pogledaju podaci DZS-a, uočljivo je da među strancima koji se doseljavaju iz EU prevladavaju oni koji i inače dolaze u Hrvatsku kao turisti pa je lani među doseljenicima iz EU bilo Francuza (68), Poljaka (75), Šveđana (63), Čeha ( 52). U Hrvatsku se u 2015. doseljavalo i stranaca s drugih kontinenata. Tako se u našu zemlju iz Azije doselilo 386 stranaca te 88 hrvatskih državljana, iz Afrike se doselio 91 stranac i 27 hrvatskih državljana, iz Sjeverne i Srednje Amerike 139 stranaca i 171 hrvatski državljanin. Kad je pak riječ o našim susjedima, nakon BiH najveće je doseljavanje zabilježeno iz Srbije, iz koje su se lani doselila 632 hrvatska državljanina i 406 stranaca.
No i demograf prof. dr. Anđelko Akrap slaže se s kolegom Štercom da među doseljenicima iz inozemstva ima i fiktivnih prijava.
Nema perspektive za mlade
'To su, koliko pratim demografska kretanja, migracije koje nisu ekonomski uvjetovane jer se ti ljudi uglavnom ne useljavaju k nama zato što se zapošljavaju. Važno je istaknuti da sve države koje imaju trajniji gospodarski rast imaju i porast broja stanovnika. Kada se u Hrvatskoj počnu preokretati demografski trendovi, kada se postupno zaustavi prirodno smanjenje stanovništva u Hrvatskoj, onda će se moći reći da je Hrvatska izašla iz krize', kaže Akrap.
A da smo mi još duboko u demografskim problemima, pokazuje mu to i što se stalno bavimo temama staračkog stanovništva i 2. svjetskim ratom jer, dodaje, da Hrvatska ima mlado stanovništvo, bavila bi se mladošću, a ne stalno tematikom starijih ljudi. No Hrvatska se svog mladog stanovništva u čije je obrazovanje uložila silan novac lakonski odriče u korist razvoja drugih zemalja, dok istodobno politika licemjerno trubi o važnosti obrazovanja.
Izvor: Vecernji.hr
