Trenutačno se više od 70 posto prometa u Republici Hrvatskoj odvija na državnim cestama, a autoceste većinu godine zjape prazne.
Samo na povratnu dionicu od Zagreba do Ploča cestarina je 464, a krenete li iz Osijeka prema Dubrovniku autocestom ona iznosi dodatnih 244 kn.
Jeftinije je lokalnim cestama od Osijeka do Dubrovnika i natrag nego autocestom za punih 708 kn, a samo dva sata više troši se na put - prenosi Poslovni.hr.
Putujete li povratno od Macelja do Zaprešića uštedjet ćete 63 kuna, a izgubiti samo 38 minuta. Portal Automobili.hr istražio je kojim alternativnim cestama po Hrvatskoj. Koje su uštede i koliki je gubitak vremena ako ne vozite po autocestama.
Ako putujete od Osijeka do Ploča autocestom kombinirajući A5-A3-A1, od istoka do juga Hrvatske putovat će te preko Zagreba te pritom prijeći 785 kilometara uz trošak cestarine od 391 kunu.
Alternativan pravac preko BiH osjetno je kraći, ali za 438 kilometara, zbog loših cesta potrebno je više od osam sati vožnje, no na cestarine će te potrošiti svega šest kuna. I sljedeći primjer, Varaždin – Pula, kombinacijom autocesta A3-A4-A1-A6 udaljenost iznosi 35 kilometara, a trošak cestarine je 150 kuna.
Alternativan pravac je preko Ljubljane, ali nije isplativ, jer je udaljenost veća za 25 km, a ukupan trošak cestarine također iznosi 150 kn.
Već ionako visoka cijena od 181 kunu za vožnju od Zagreba do Splita narasla je i prije ljeta na okruglo 200. U HAC-u takvu odluku pravdaju produljenjem turističke sezone.
Sustav naplate vinjetom riješio bi problem selidbe većine prometa na lokalne ceste.
Određene studije pokazale su kako bi cijena od 1000 kuna za godišnju vinjetu bila dobro odmjerena u usporedbi s troškovima kreditnog zaduženja i održavanja autocesta.
Premda je i to prilično skupo, ako usporedimo cijene vinjeta zemalja u okruženju, na godišnjoj razini većini vozača isplatilo bi se jednokratno platiti tih 1000 kuna.
Uštedjeli bi novac, a vožnja bi im bila kudikamo sigurnija. Zato je to u prijedlog za županijske vinjete, poput onih u Mađarskoj.
Trenutačno se više od 70 posto prometa u Republici Hrvatskoj odvija na državnim cestama, a autoceste većinu godine zjape prazne.
Ako usporedimo podatke o broju vozila sa susjednom Slovenijom, koja ima sustav naplate vinjetama, brzo dolazimo do zaključka kako je iskorištenost njihovih autocesta gotovo 2,5 puta veća.
Ovo je zapravo i puno veći problem, jer sigurnost koju nude autoceste smanjuje troškove zdravstva, osiguranja, šteta, povećavaju sigurnost, ugodu, skraćuju vrijeme, povezuju udaljene dijelove države.
S vinjetom od 110 eura Slovenci se voze godinu dana.
Dobro se je podsjetiti kako je do otvaranja punog profila autoceste A1 2003., na državnoj D1 ginulo godišnje između 60 i 75 sudionika u prometu. Danas je taj broj i deset puta manji.
Izvor: Poslovni dnevnik
