Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat podsjeća kako je, s obzirom na velik interes mladih, krajem prošle godine promijenjen zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a time je provedba te mjere omogućena sve do 2023. godine.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u utorak je objavila da je u najnovijem krugu zaprimanja zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita već zaprimila 1453 zahtjeva - prenosi Pd.
APN je najnoviji, šesti krug zaprimanja zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita započeo 29. ožujka, zahtjevi se razmatraju prema vremenu zaprimanja u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava koja ove godine iznose 50 milijuna kuna, navodi se u objavi koju su na svojim internet stranicama prenijeli APN i Ministarstvo prostornog uređena, graditeljstva i državne imovine.
“APN je već zaprimio 1453 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite, što pokazuje kako su građani i ove godine spremni dočekali poziv APN-a”, ističu iz te agencije.
Direktor APN-a Dragan Hristov naglašava kako je od početka realizacije ove mjere stambenog zbrinjavanja odobreno ili je u realizaciji ukupno 17.510 subvencioniranih stambenih kredita, a iz državnog je proračuna za ovu mjeru dosad isplaćeno oko 430 milijuna kuna.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat podsjeća kako je, s obzirom na velik interes mladih, krajem prošle godine promijenjen zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a time je provedba te mjere omogućena sve do 2023. godine.
“Za svaku od tih godina u proračunu smo osigurali po 50 milijuna kuna, tako da za one koji nisu imali priliku ili mogućnost već u ovom pozivu riješiti svoje stambeno pitanje, to mogu planirati u naredne dvije godine u kojima će Vlada nastaviti podržavati mlade obitelji kroz subvencioniranje stambenih kredita”, poručio je Horvat i u današnjoj objavi.
Iz Ministarstva ističu kako je svrha subvencioniranja stambenih kredita poticanje demografske obnove društva i urbane regeneracije naselja, smanjivanje broja odlazaka mladih iz Hrvatske, poticanje većim subvencijama manje razvijene gradove i općine, kao i dodatno subvencioniranje rođene, maloljetne djece i osoba s invaliditetom.
Na taj se način omogućava rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih u pogledu kreditnih uvjeta, čemu u prilog govori podatak kako su kamata i rokovi otplate kredita uz nepovratnu državnu subvenciju tijekom godina u silaznoj putanji.
Naime, APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.
Na poziv se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću.
Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Izvor: Poslovnidnevnik
Još se stignete prijaviti za subvencioniranje stambenih kredita
Aktualno
-
Objavljen popis država koje nude najbolju ravnotežu između posla i privatnog života
Mnogim radnicima, ali i poslodavcima, uspostavljanje harmonije između karijere i osobnog života predstavlja Sizifov posao.
-
Bonusi, bonusi, bonusi: Sve što trebate znati o nagradama za radne rezultate
Iako Zakon o radu ne propisuje pravo radnika na isplatu nagrade za radne rezultate, brojni poslodavci se odlučuju na isplatu bonusa. Posebice otkako su povećani maksimalni iznosi neoporezivih isplata.
-
Kad će taj godišnji? U ovim zemljama radnici najviše odmaraju od posla
Izračunom su obuhvaćeni neradni dani, odnosno blagdani i državni praznici, kao i zakonski minimum dana plaćenog godišnjeg odmora.
-
Hrvatski BDP po stanovniku je 24 posto niži od prosjeka EU
No, ako ćemo se fokusirati na pozitivnu stranu priče, smanjili smo zaostatak za europskim prosjekom.
-
Nismo više toliko spremni na preseljenje radi posla, a kada bismo to i učinili, napravili bismo to zbog bolje plaće
Koliko su Hrvati spremni na preseljenje radi posla i što bi nas moglo potaknuti na rad u inozemstvu? Odgovore smo potražili u okviru velikog međunarodnog istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 80 tisuća ljudi, među kojima i 11. 800 ispitanika iz Hrvatske.
-
Najizloženije su starije osobe: stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 posto
Najviša stopa utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj.