Globalni kapacitet solarne energije rast će devet posto godišnje do 2050. godine te da će do tada pokriti četvrtinu globalne potražnje za energijom
U jeku energetske krize, Europa se još snažnije okreće obnovljivim izvorima energije, a solarna energija predstavlja veliki i do sada neiskorišteni potencijal. Sudionici panela Solarna energija – Primjena u graditeljstvu, koji se održao u zagrebačkoj Areni u okviru sajma Arhibau, govorili su o aktualnim propisima, izvorima financiranja, uz poseban fokus na problematiku ugradnje u višestambenim zgradama.
"EU je u posljednja dva desetljeća poduzela sveobuhvatne mjere protiv neracionalne potrošnje energije. Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije provela je prije dvije godine istraživanje koje je pokazalo da će globalni kapacitet solarne energije rasti devet posto godišnje do 2050. godine te da će do tada pokriti četvrtinu globalne potražnje za energijom,“ rekla je Katarina Sikavica iz Sektora za graditeljstvo HGK, istaknuvši da je cijena instalacije od početka značajno pala, a povećala se efikasnost te da se u EU očekuje više od pola milijuna direktnih i indirektnih poslova u ovom sektoru do 2024. godine.
Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir govorio je o solarnim panelima u kontekstu propisa o gradnji i prostornom uređenju. „Prema trenutnim propisima Zgrada gotovo nulte energije (nZEB) definira se ona kod koje se minimalno 30 posto godišnje isporučene energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Nova direktiva EU o energetskim svojstvima zgrada iz paketa Fit for 55 imat će još strože zahtjeve, poput strože kontrole energetskih certifikata,“ rekao je Uhlir.
Domagoj Topić, voditelj Odjela za pripremu i provedbu EU projekata u Centru za inovacije i EU projekte HGK, govorio je o dostupnim izvorima financiranja. „Bit će natječaja za direktno financiranje obnovljivih izvora energije, npr. Fonda za postavljanje solara. Međutim, još će više sredstava biti kroz projektne aktivnosti. Primjerice, kad netko gradi proizvodnu halu i jedna od aktivnosti je postavljanje solara,“ rekao je Topić i pozvao prisutne da dostupne izvore financiranja prate na platformi HGK Digitalna komora, u sklopu usluge e-Financiranje.
Ivona Štritof, članica Odbora za žalbe Europske agencije za suradnju energetskih regulatora, predstavila je pilot projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom na području jedinica lokalne i regionalne samouprave te razvoj novog modela financiranja. „U fazi smo gdje identificiramo zgrade koje će biti dio projekta. Da bismo sustave optimizirali, trebamo imati kvalitetne podatke,“ rekla je Štritof.
O problematici ugradnje solarnih panela u višestambenim zgradama iz perspektive upravitelja zgrada govorio je Dražen Pomper, direktor tvrtke Monel i član Udruženja investiranja i poslovanja nekretninama HGK. „ Mi smo oni od kojih se očekuje da to sve provedemo u djelo, no treba prvo dosta toga riješiti. S obzirom na novu regulativu, zgrada može biti u kategoriji aktivnog kupca,“ kaže Pomper, no ono što ostaje otvoreno za utvrditi i dogovoriti između i samih stanara je gdje priključiti solarnu elektranu, na pojedinog krajnjeg kupca ili posebno obračunsko mjesto, koje pak treba glasiti na nekoga tko ima OIB, ili na brojilo stubišne rasvjete. „Preostaje vidjeti i kako proizvedeni višak podijeliti na stanare,“ rekao je Pomper.
„Zgrade troše preko 40 posto ukupne energije u Hrvatskoj, u zgradarstvu je najveći potencijal za energetske uštede. Jedno od ključnih pitanja je je li fleksibilnost i brzina naše administracije na razini da to možemo odraditi,“ poručio je Ivan Šimić, tehnički direktor tvrtke Energovizija i član Gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Izvor: HGK
