Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Intervju: Što se smije pitati, a što ne ?

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom.

Intervju: Što se smije pitati, a što ne ?

Pitanje;

Pri traženju posla sam se nerijetko susrela sa pitanjima poput "Da li imate dijete?" (i na temelju toga bila odbijena, vrlo jasno i direktno mi je rečeno da je to upravo zbog toga) i "Da li planirate imati još djece?". Na stranici Iskorak.hr našla sam članak o tome gdje se jasno navodi da su to 2 pitanja (ima njih nekoliko) koja poslodavac ne smije postaviti.

Jednom prilikom sam se upustila u raspravu o tome kako je to neprimjereno pitanje (konkretno radilo se o pitanju da li namjeravam imati još djece) ali na pitanje "gdje to piše?" i "koji Zakon to zabranjuje?" nisam imala odgovor. Moje pitanje je u kojem Zakonu to piše? Zanima me kako bi se sljedeći put mogla pozvati na konkretnu i službenu informaciju a ne na "govorancije".

Odgovor;

Sukladno odredbi članka 23. Zakona o radu, prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedopuštena pitanja kandidat za radno mjesto ne mora se odgovoriti. Ako poslodavac ipak postavi takvo pitanje, poslodavac čini prekršaj te mu se može izreći novčana kazna u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna za pravnu osobu ili od 4.000 do 6.000,00 kn za poslodavca fizičku osobu. Prekršaj tj. postavljanje nedopuštenog pitanja možete prijaviti nadležnoj državnoj inspekciji za područje rada.

Zakon o radu ne nabraja primjerima koja su to nedopuštena pitanja, tako da su ista određuje praksa. Međutim, pitanje koje Vam je (potencijalni) poslodavac postavio je nedopušteno.  

Nadalje, Zakon o ravnopravnosti spolova te Zakon o suzbijanju diskriminacije također reguliraju dovođenja osoba u neravnopravan položaj na radnom mjestu, kao i prilikom zapošljavanja. Oba zakona također prekršajno kažnjavaju osobu (poslodavca) koji dovodi osobu u neravnopravan položaj tj. diskriminira, te ujedno dopuštaju osobi čije je pravo povrijeđeno da zadovoljštinu radi naknade štete potraži pred nadležnim sudom.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.