Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

'Benefiti skraćenog radnog tjedna nisu kratkoročni već dugotrajni i stvarni'

U razdoblju od lipnja do prosinca 2022. godine organizirano je najveće svjetsko istraživanje četverodnevnog radnog tjedna. Godinu dana kasnije, pozitivni učinci projekta i dalje su vidljivi.

'Benefiti skraćenog radnog tjedna nisu kratkoročni već dugotrajni i stvarni'

Godinu dana nakon završetka najvećeg svjetskog istraživanja četverodnevnog radnog tjedna, velika većina tvrtki koje su sudjelovale još uvijek dopušta svojim zaposlenicima da rade kraći tjedan, a više od polovice tu je promjenu učinilo trajnom, piše CNN.

Tijekom šest mjeseci između lipnja i prosinca 2022., radnici u 61 tvrtki u Ujedinjenom Kraljevstvu radili su 80% svojih uobičajenih sati — za istu plaću — u zamjenu za obećanje da će isporučiti 100% svog uobičajenog rada.

Krajem 2023., najmanje 89% tih tvrtki i dalje je provodilo politiku četverodnevnog radnog tjedna, a najmanje 51% njih je učinilo četverodnevni radni tjedan stalnim, prema izvješću koje je objavio jedan od organizatora ispitivanja. Dvije tvrtke nisu odgovorile istraživačima koji su sastavljali izvješće.

Četverodnevni radni tjedan u Velikoj Britaniji

Studiju je u srijedu objavio Autonomy, think tank koji je proveo ispitivanje 2022. s neprofitnim organizacijama 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u partnerstvu s istraživačima sa sveučilišta Cambridge i Oxford te Boston College.

Učinci skraćenog radnog vremena bili su iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke, navodi se u izvješću.

Na kraju ispitivanja, zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla — a ta su se poboljšanja održala godinu dana kasnije.

„Ključna stvar je da ovi rezultati nakon šest mjeseci istraživanja nisu posljedica novih prilika ili kratkoročnih utjecaja. Ti su učinci stvarni i dugotrajni”, rekla je Juliet Schor, profesorica sociologije na Boston College, koja je anketirala osoblje tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju.

Benefiti

Menadžeri i izvršni direktori u 28 tvrtki također su pristali odgovoriti na dodatna pitanja. Svi su rekli da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Fluktuacija osoblja pala je u polovici organizacija, gotovo trećina je izjavila da je strategija četverodnevnog radnog tjedna značajno poboljšala zapošljavanje novog kadra, a 82% je prijavilo korisne učinke na dobrobit osoblja.

Izvješće think tanka Autonomy također naglašava metode koje su organizacije koristile za održavanje četverodnevnog tjedna, uključujući reviziju normi oko sastanaka, poslovne komunikacije i određivanja prioriteta.

“U ovoj studiji jasno je da četverodnevni radni tjedan nije samo kratkoročan uspjeh: tvrtke diljem Ujedinjenog Kraljevstva uspješno ga održavaju”, napisali su autori.

Gotovo polovica od 61 tvrtke koje su sudjelovale u ispitivanju 2022. godine su u marketingu i oglašavanju, profesionalnim uslugama i neprofitnom sektoru. Ostatak obuhvaća niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo te umjetnost i zabavu.

Pozivi na skraćenje radnog tjedna posljednjih su se godina umnožili, a postali su glasniji nakon što su milijuni zaposlenika tijekom pandemije prešli na rad na daljinu i prestali putovati na posao, štedeći vrijeme i novac.

Proveden je niz eksperimenata s četverodnevnim tjednom diljem svijeta, uključujući istraživanje 2022. godine u 33 tvrtke, s većinom radnika u Sjedinjenim Državama i Irskoj.

Započelo je i u Njemačkoj

Ideja o četverodnevnom radnom tjednu cijelo je ovo vrijeme svojevrsna enigma – s jedne strane, zaposlenici se jako trude da ga imaju, a dobrobiti glede njihovog zdravlja i produktivnosti su značajne. Ipak, samo ga je nekoliko zemalja isprobalo, a još je manje tvrtki to učinilo normom, ističe Fortune.
Njemačka se prvog veljače pridružila SAD-u, Irskoj, Velikoj Britaniji i Portugalu u pilot projektu kraćeg radnog tjedna. Program kao i u ranijim slučajevima traje šest mjeseci, a uključuje stotine zaposlenika u 45 njemačkih kompanija.

Program slijedi načelo 100:80:100, pri čemu tvrtke koje sudjeluju drže 100% plaće za 80% vremena, dok u teoriji postižu 100% učinka.
“Ovo je u biti projekt transformacije ljudskih resursa, kao i intervencija u produktivnost. Tvrtke se stvarno bore da se uhvate u koštac s poboljšanjem produktivnosti svojih kolektiva ili učinka poslovanja – to je zato što im u osnovi nedostaju temelji poslovanja kojeg vode ljudi”, rekao je za Fortune Dale Whelehan, izvršni direktor neprofitne organizacije 4 Day Week Global.

Četverodnevni radni tjedan, s reputacijom da daje obećavajuće rezultate u prijašnjim ispitivanjima, bit će uveden u nezgodno vrijeme za njemačko tržište rada, koje se suočava s nizom pritisaka uključujući prosvjede poljoprivrednika, manjak kvalificiranih radnika i trom ekonomski rast.

Osim toga, očekuje se da će strah od recesije i slaba globalna potražnja uzrokovati zamrzavanje zapošljavanja u zemlji kroz 2024. godinu. Grupe liječnika i metalaca također su štrajkale prošle godine – i zbog plaća i radnih sati (sindikat metalaca zahtijevao je 32-satni radni tjedan, što je osigurano u dogovoru prošlog mjeseca).

Rasprava o radnom vremenu u Njemačkoj je sporna – velika većina Nijemaca je za skraćivanje radnog tjedna uz istu plaću, no njemački ministar financija Christian Lindner bio je vrlo vokalan o tome kako rad s manje sati škodi prosperitetu zemlje. Kao takva, Njemačka je dom velike populacije radnika s nepunim radnim vremenom i može se pohvaliti manjim brojem radnih sati u godini od prosjeka OECD-a koji iznosi 1752 sata godišnje. Iako zemlja ima relativno nisku stopu nezaposlenosti, radna snaga koja radi 21% manje od prosjeka OECD-a i dalje predstavlja pritisak na gospodarstvo, piše Fortune.

Izvor: after 5

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.