Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

U jednom sektoru su plaće na godišnjoj razini 'skočile' 18,3 posto

Osim povišica od strane poslodavaca, na rast plaća su utjecala i rasterećenja u okviru poreznih promjena.

U jednom sektoru su plaće na godišnjoj razini 'skočile' 18,3 posto

Zaposlenima u državnim i javnim službama sjele plaće prema novim, većim koeficijentima.

Za nešto manje od 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama s ovomjesečnim su isplatama plaća za ožujak na račune već sjele uplate prema novim, većim koeficijentima, no kako će se to odraziti na statistiku prosječnih plaća pokazat će se tek za mjesec dana.

U petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o plaćama ukupno nešto više od 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj odnose se na isplate za veljaču, piše poslovni dnevnik.

Tu su i rasterećenja

Prema tim podacima prosječna isplaćena neto plaća iznosila je 1248 eura, što je nominalno devet eura ili 0,7 posto više nego mjesec prije. U godišnjim usporedbama prosječna je plaća isplaćena za veljaču bila 12,8 posto više, što s obzirom na inflaciju znači realno povećanje za 8,4 posto. Gleda li se prosjek neto plaća za prva dva mjeseca, postotni porast je nešto veći (13% nominalno).

Isto tako, tempo rasta bruto plaća nešto je brži nego kod neto isplata, što odražava nešto veće prosječno porezno opterećenje plaća, budući da je dio zaposlenika koji nije bio u škarama poreza na dohodak s porastom plaća ušao u njih, a manji broja zaposlenih s najvećim plaćama je time (više) zagazio i u višu stopu tog poreza.

Usporavanje IT plaća

U informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, naime, prosječne isplate plaća za veljaču bile su samo 3 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine.

Godišnje usporedbe povećanja prosječne plaće od ove godine, osim povišica od strane poslodavaca, odražavaju i rasterećenja u okviru poreznih promjena. Pritom se učinci ukidanja prireza porezu na dohodak donekle razlikuju ovisno o tome jesu li i koliko lokalne jedinice u kojima žive kompenzirale ukidanje prireza većim stopama poreza.

U svakom slučaju, prosječne mjesečne plaće i dalje nominalno rastu po dvoznamenkastim stopama. Ipak, to ne vrijedi za svih 19 kategorija prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

U dvjema koje su prednjačile visinom prosječne plaće i u isplatama za veljaču – Informacije i komunikacije (s prosječnih 1634 eura neto) te financijske djelatnosti (1706 eura u prosjeku) godišnji rast je najskromniji. No, dok su mjesec prije obje bile na jednoznamenkastom rastu prosječne neto plaće, u isplatama za veljaču godišnji rast u financijskom sektoru je ubrzao na dvoznamenkastih 10,3 posto, a u IT sektoru je dodatno usporio.

U informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, naime, prosječne isplate plaća za veljaču bile su samo 3 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine. Taj sektor, međutim, prednjačio je rastom plaća u nekoliko prethodnih godina, kada je očito i pritisak pojačanih potreba za radnicima bio izraženiji.

U isto vrijeme, najbrži rast plaća u proteklih godinu dana bilježi se kod zaposlenih u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, u kojoj je najveći poslodavac Hrvatska elektroprivreda. U prosjeku su neto plaće u tom sektoru za veljaču iznosile 1486 eura ili 18,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine (godišnja stopa mjesec prije bila je i nešto viša, 21 posto).

Rast ispodprosječnih

Rastom prosječne plaće slijede javna uprava s godišnjim rastom od 18 posto te sustav zdravstva i socijalne skrbi sa 17,5-postotnim povećanjem. Iznadprosječan rast prosječnih plaća inače se većinom odnosi na djelatnosti u kojima prosječne plaće ispod ukupnoga prosjeka.

Jedan od onih za koje to vrijedi svakako je građevinarstvo u kojemu je i s više od 13 posto rasta prosječna neto plaća tek premašila 1000 eura (1013). Taj sektor ističe se i rastom zapošljavanja odnosno potražnjom za radnicima, ali prateće pritiske na rast plaća dijelom nesumnjivo amortiziraju pojačana zapošljavanja stranih radnika iz tzv. trećih zemalja.

Izvor: poslovni dnvevnik

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.