Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat podsjeća kako je, s obzirom na velik interes mladih, krajem prošle godine promijenjen zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a time je provedba te mjere omogućena sve do 2023. godine.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u utorak je objavila da je u najnovijem krugu zaprimanja zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita već zaprimila 1453 zahtjeva - prenosi Pd.
APN je najnoviji, šesti krug zaprimanja zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita započeo 29. ožujka, zahtjevi se razmatraju prema vremenu zaprimanja u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava koja ove godine iznose 50 milijuna kuna, navodi se u objavi koju su na svojim internet stranicama prenijeli APN i Ministarstvo prostornog uređena, graditeljstva i državne imovine.
“APN je već zaprimio 1453 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite, što pokazuje kako su građani i ove godine spremni dočekali poziv APN-a”, ističu iz te agencije.
Direktor APN-a Dragan Hristov naglašava kako je od početka realizacije ove mjere stambenog zbrinjavanja odobreno ili je u realizaciji ukupno 17.510 subvencioniranih stambenih kredita, a iz državnog je proračuna za ovu mjeru dosad isplaćeno oko 430 milijuna kuna.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat podsjeća kako je, s obzirom na velik interes mladih, krajem prošle godine promijenjen zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a time je provedba te mjere omogućena sve do 2023. godine.
“Za svaku od tih godina u proračunu smo osigurali po 50 milijuna kuna, tako da za one koji nisu imali priliku ili mogućnost već u ovom pozivu riješiti svoje stambeno pitanje, to mogu planirati u naredne dvije godine u kojima će Vlada nastaviti podržavati mlade obitelji kroz subvencioniranje stambenih kredita”, poručio je Horvat i u današnjoj objavi.
Iz Ministarstva ističu kako je svrha subvencioniranja stambenih kredita poticanje demografske obnove društva i urbane regeneracije naselja, smanjivanje broja odlazaka mladih iz Hrvatske, poticanje većim subvencijama manje razvijene gradove i općine, kao i dodatno subvencioniranje rođene, maloljetne djece i osoba s invaliditetom.
Na taj se način omogućava rješavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno povoljnijim od tržišnih u pogledu kreditnih uvjeta, čemu u prilog govori podatak kako su kamata i rokovi otplate kredita uz nepovratnu državnu subvenciju tijekom godina u silaznoj putanji.
Naime, APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.
Na poziv se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću.
Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Izvor: Poslovnidnevnik
Još se stignete prijaviti za subvencioniranje stambenih kredita
Aktualno
-
Žene i dalje najzastupljenije u trgovini, obrazovanju i zdravstvu
U ožujku, od ukupno zaposlenih 1,646 milijuna stanovnika u Hrvatskoj njih 46,5 posto je bilo ženskog roda.
-
Podaci za travanj: Broj natječaja za posao rastao je samo na južnom Jadranu
Objavljen je OVI indeks za travanj.
-
Prosječna mirovina prvi put prešla granicu od 500 eura
Međutim, navedeni ili viši iznos prima manje od 60 posto umirovljenika.
-
HR stručnjaci podsjećaju na važnost kritičkog razmišljanja i učenja na greškama
Tvrtke danas moraju stvarati okruženje u kojem nema straha od postavljanja pitanja i graditi korporativnu kulturu koja na greške gleda kao na dio procesa, zaključak je nedavno održanog HR Breakfast club-a.
-
Radni tjedan je najduži na jugu i istoku Europe, ali dugi sati nisu jamstvo efikasnosti
I dok su brojne tvrtke u razvijenijim zemljama skratile radni tjedan, Grčka ga je nedavno produljila.
-
Indeks ljudskog razvoja: Kvaliteta života u Hrvatskoj u blagom padu, ali smo i dalje među državama s najvišim standardom
Istraživanje je obuhvatilo 193 zemlje.