Stručnjaci se slažu kako će zemljama Balkana biti teško proći transformaciju u moderno civilno društvo u kojem će srednji stalež imati odlučujuću ulogu i kako će to jedva uspjeti bez pomoći izvana.
Neka istraživanja potvrdila su ono što je već odavno ‘javna tajna’: financijska kriza ubrzala je process nestajanja srednjeg staleža.
U Njemačkoj te brojnim drugim zemljama zapadne Europe, dvije trećine stanovništva pripada ‘srednji stalež’. To znači da njihov dohodak iznosi između 70 i 150% porosječnog prihoda.
Na drugom dijelu Europe, slika je drugačija. Jugoistoku Europe prijeti izumiranje ‘srednjeg staleža’. Tako se, primjerice, u Rumunjskoj 2008. godine još samo oko 20% stanovnika moglo svrstati u tu skupinu. U Bugarskoj je taj postotak još manji – svega 4 do 8% stanovništva te zemlje moglo bi se smatrati ‘srednjim staležom’. U Hrvatskoj, Srbiji te ostalim zemljama regije situacija je donekle slična.
Iako je srednji stalež, u gospodarskom smislu, od presudnog značenja za kupovnu moć i blagostanje društva, to nije samo gospodarska kategorija. “Pojam srednjeg staleža obuhvaća i socijalnu skupinu koja nosi i demokratski poredak, kao i politički i ekonomski sustav natjecanja”, kaže Wolgang Höpken iz Društva za jugoistok Europe.
Na jugoistoku Europe ‘građanstva’ jedva da je bilo i prije Drugog svjetskog rata, a i ono se ubrzo našlo na udaru nakon uspotave socijalizma. "U komunističko doba je srednjim staležom dominirala takozvana 'inteligencija' kojoj su pripadali akademski obrazovani građani i pripadnici birokracije. To je zapravo nešto posve drugo od onoga kako se srednji stalež označava u srednjoj i zapadnoj Europi", objašnjava Höpken.
Pojava čudnog ‘novog srednjeg staleža’
Raspadom socijalizma početkom devedesetih je došlo do promjena gospodarskih i socijalnih odnosa, ali to nije dovelo do jačanja ‘srednjeg staleža’. Umjesto toga, ‘privatizacija’ je u gotovo svim tim zemljama imutak je pripao strukturama koje sui male moć i u doba socijalizma.
Novostvoreni ‘kapitalisti’ (tajkuni, oligarski) tako ni danas nisu zainteresirani za slobodnu tržišnu utakmicu u gospodarstvu, politici, niti bilo gdje u društvu. Takvom privatizacijom se stvorio nekakav ‘novi srednji stalež’, ali samo u gospodarskom smislu. Jer on nije nastao niti obrazovanjem, niti poduzetničkim duhom - nego je svoj imetak stvorio u ‘sivoj zoni’ i time se ‘ne može vrednovat kao srednji staleži orijentirani prema demokraciji’, smatra Wolfgang Höpken.
"S jedne strane, stanovnici gradova teže najnovijoj tehnici, najnovijoj modi i dometima koje poznaju sa Zapada. Ali s druge strane, žele i tradicionalne patrijarhalne simbole i vrijednosti." Tako su i dalje u pop-kulturi rasprostranjene seksističke predodžbe o ženama, a u gotovo svim zemljama jugoistoka Europe je široko rasprostranjen i ‘Turbo-folk’ kojim dominira muškaračka i ‘macho’ predodžba svijeta. Još jedna velika opasnost za srednji stalež jugoistoka Europe je i odlazak mladih, obrazovanih, dinamičnih i kreativnih ljudi iz zemlje”, upozorava Höpken.
Stručnjaci se slažu kako će zemljama Balkana biti teško proći transformaciju u moderno civilno društvo u kojem će srednji stalež imati odlučujuću ulogu i kako će to jedva uspjeti bez pomoći izvana. Članstvo u EU trebalo bi pomoći prevladavanju tog problema.
Izvor : Deutsche Welle
