Portal EduCentar (www.EduCentar.net) proveo je u suradnji s portalom MojPosao tijekom lipnja i srpnja 2010. Istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije. Istraživanje je provedeno na uzorku od preko 1.600 posloprimaca i 70 poslodavaca.
Rezultati istraživanja pokazali su kako isključivo formalno obrazovanje nije dovoljno za kvalitetno obavljanje posla te da se, bez obzira na završeni stupanj obrazovanja, potrebno dodatno obrazovati. Tako je samo 10% posloprimaca i 7% poslodavaca izjavilo kako formalno obrazovanje daje odličnu osnovu za obavljanje radnih zadataka, vrlo dobrim formalno obrazovanje ocjenjuje 28% posloprimaca i 20% poslodavaca, a da formalno obrazovanje daje dobru osnovu za obavljanje posla smatra 34% posloprimaca i 38% poslodavaca. Čak 29% posloprimaca i 35% poslodavaca svoje formalno obrazovanje, odnosno formalno obrazovanje svojih zaposlenika ocjenjuje dovoljnom ili nedovoljnom ocjenom.
Pored formalnog obrazovanja, većina posloprimaca (njih 67%) pohađala je i dodatne edukacije. Od ispitanika koji su pohađali neki program dodatne edukacije, njih je 38% izjavilo kako im je dodatna edukacija izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka, dok je većina ispitanika (njih 54%) izjavila kako im je dodatna edukacija pomogla u određenoj mjeri. Samo je 8% ispitanika izjavilo kako im dodatna edukacija nije pomogla u obavljanju radnih zadataka.
U kojoj se mjeri dodatno obrazovanje isplati, pokazali su i odgovori poslodavaca - čak 85% poslodavaca izjavilo je kako dodatne edukacije kandidata za radno mjesto utječu na njihovu odluku prilikom zapošljavanja, dok je svega 10% poslodavaca izjavilo kako one nemaju utjecaja na njihovu odluku.
No, iako se poslodavci i posloprimci slažu u stajalištu da je dodatno obrazovanje važno za profesionalni razvoj svakog zaposlenika, prisutne su znatne razlike u područjima edukacije koja posloprimci, odnosno poslodavci cijene i smatraju da su im potrebna. Posloprimci tako smatraju da im je najpotrebnije znanje stranih jezika (51%), a zatim usavršavanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina (38%). S druge strane, poslodavci smatraju da je njihovim zaposlenicima najpotrebnija dodatna edukacija vezana za komunikacijske i prezentacijske vještine (61%), zatim strani jezici te na trećem mjestu specijalizirane prodajne vještine (35% poslodavaca) . Za dodatnu edukaciju s područja specijaliziranih prodajnih vještina bi se, s druge strane, odlučilo tek 11% ispitanih posloprimaca.
Znatna je razlika u željama posloprimaca i potrebama poslodavaca i kod poslijediplomskih studija pa tako svega 13% poslodavaca smatra da su oni potrebni njihovim zaposlenicima, dok bi poslijediplomski studij istovremeno željelo završiti čak 29% posloprimaca. Od ostalih područja edukacije poslodavci smatraju kako je njihovim zaposlenicima potrebno dodatno obrazovanje iz područja managementa, a visoko na ljestvici su i osnovni, odnosno specijalizirani informatički programi.
Kada je u pitanju trajanje edukacije, ponovno se mogu uočiti znatne razlike između posloprimaca i poslodavaca. Posloprimci tako većinom preferiraju višemjesečne, odnosno semestralne programe (njih čak 65% bi odabralo takvu dinamiku pohađanja dodatne edukacije), dok s druge strane čak 62% poslodavaca smatra kako su za njihove zaposlenike najprikladniji jednodnevni i višednevni programi. Ovakva je situacija vjerojatno posljedica želje poslodavaca za brzim rezultatima te kraćim izostancima s posla, dok su posloprimci, kad se radi o njihovoj vlastitoj edukaciji, ipak orijentirani na duži rok i stoga žele temeljitije obrazovanje, pa čak i ako će ono trajati nešto duže.
Za mjesto održavanja profesionalne edukacije 28% poslodavaca odabralo bi prostorije tvrtke i to za vrijeme radnog vremena, dok bi 24% poslodavaca htjelo da se edukacija odvija u prostorijama tvrtke, ali izvan radnog vremena.
Prilikom odabira edukacijskog centra i programa edukacije i posloprimcima (96%) i poslodavcima (94%) najvažnija je kvaliteta edukacijskog materijala. Cijena edukacijskog programa važna je za 78% poslodavaca i 80% posloprimaca. Od cijene programa, posloprimcima je važnije vrijeme održavanja predavanja, pa je tako čak 90% posloprimaca izjavilo je kako im je to važan ili vrlo važan element pri odabiru edukacijskog programa, dok većina poslodavaca (njih čak 84%) važnim elementom prilikom odabira edukacije ocjenjuje i mogućnost prilagodbe programa potrebama zaposlenika.
Pri ocjeni elemenata koji su važni za odabir dodatne edukacije, može se zapaziti kako kod ocjene dva kriterija postoje znatne razlike između posloprimaca i poslodavaca, a to su međunarodno priznato uvjerenje (koje je važan element pri odabiru edukacije za čak 80% posloprimaca u odnosu na 55% poslodavaca) te mogućnost upisivanja završenog programa u radnu knjižicu (što je važan element za čak 79% posloprimaca u odnosu 46% poslodavaca).
Velika većina ispitanih posloprimaca planira pohađati ili već pohađa neki program profesionalne edukacije. Četvrtina ispitanika (24%) već pohađa neki program profesionalne edukacije (bilo o vlastitom, bilo o trošku poslodavca), dok ih polovica (64%) tek namjerava pohađati. Samo 26% ispitanika ne pohađa niti ne planira pohađati neki program profesionalne edukacije. Bilo da tek planiraju pohađati ili već pohađaju edukaciju, posloprimci to najčešće čine o vlastitom trošku (njih 68%). Od ispitanika koji već pohađaju edukaciju, njih 21% to čini o trošku poslodavca, dok 9% edukaciju pohađa o djelomičnom trošku poslodavca.
S gledišta poslodavaca, ulaganje u edukaciju zaposlenika u narednih godinu dana ponajprije će ovisiti o poslovnim rezultatima koje će tvrtka ostvariti, što je izjavilo 34% poslodavaca. Njih 30% u narednih godinu dana u edukaciju planira uložiti prosječno do 5.000 kuna po zaposleniku, a 14% između pet i deset tisuća kuna. Čak petina poslodavaca (23%) u narednih će godinu dana po zaposleniku uložiti više od 10.000 kuna.
Velika većina tvrtki prepoznaje isplativost ulaganja u edukaciju zaposlenika, pa se tako 69% ispitanih poslodavaca slaže kako je kroz ulaganja u edukaciju zaposlenika tvrtka ostvarila dodatnu financijsku korist i unaprijedila poslovanje, dok se s tom tvrdnjom ne slaže svega 7% poslodavaca.
Za razliku od prošle godine kada je 51% poslodavaca izjavilo kako su njihovi zaposlenici u protekloj godini pohađali program profesionalne edukacije, ove godine isto je izjavilo 68% poslodavaca. Ipak, 51% ispitanih poslodavaca priznalo je da ne ulaže dovoljno u edukaciju svojih zaposlenika, a čak 23% poslodavaca izjavilo je da ne ulažu u edukaciju svojih zaposlenika unatoč tome što im je ta edukacija potrebna. Kao razloge nedovoljnog ulaganja u profesionalnu edukaciju svojih zaposlenika najveći broj poslodavaca (62%) navodi nedostatak financijskih sredstava, nedostatak vremena zaposlenika (58%) te nedovoljno dobar sustav koji bi prepoznavao potreba za edukacijom (49%).
No, čak i kad poslodavci nisu spremni ulagati u njihovo obrazovanje, posloprimci su spremni sami ulagati u znanje, pa bi tako za edukaciju kojom bi stekli nove vještine i povećali mogućnost apliciranja na bolje radno mjesto, najviše posloprimaca, njih 36%, mjesečno izdvojilo između 500 i 1.000 kuna. Do 500 kuna mjesečno bi izdvojilo 32% posloprimaca, dok bi ih 15% izdvojilo 1.000 do 2.000 kuna mjesečno. Samo 4% posloprimaca ne želi ulagati u svoju edukaciju.
Jedan od načina na koji se može povećati učestalost dodatne edukacije posloprimaca je i podjela troškova, pa tako ne iznenađuje činjenica kako bi znatan broj poslodavaca (njih čak 73%) bio skloniji više ulagati u profesionalnu edukaciju, kad bi zaposlenici djelomično snosili troškove te edukacije. Najviše ovih poslodavaca (njih 26%), smatra da bi idealno učešće zaposlenika u troškovima edukacije trebalo biti 30%, dok ih 20% smatra da bi idealno učešće zaposlenika trebalo biti 50%.
S druge strane, posloprimci su čak i više skloni participirati u svojoj edukaciji, pa bi tako njih čak 88% pokrilo i do 50% troškova edukacije kada bi poslodavac platio ostatak, a svega ih 18% nije spremno financijski izdvajati za edukaciju. Nadalje, 80% posloprimaca spremno je i djelomično ili u potpunosti zamijeniti bonuse na plaću s dodatnom edukacijom.
Uslijed gospodarske krize najviše je poslodavca (41%) smanjilo financijska izdvajanja za edukacije. Trećina poslodavaca (38%) omogućuje svojim zaposlenicima edukacije u jednakoj mjeri kao i prije gospodarske krize ili čak i više, a 15% poslodavaca potpuno je zamrznulo edukacije za zaposlenike.
Ipak, posloprimci imaju drugačiji pogled na trenutnu krizu, pa tako njih čak 31% smatra da nema većih promjena uslijed krize, jer im poslodavac niti prije krize nije financirao edukaciju, a njih 29% osjetilo je krizu na način da je poslodavac smanjio financijska izdvajanja za edukacije, dok je 28% ispitanika u potpunosti ostalo bez edukacija. Svega 13% ispitanika izjavilo je kako im poslodavac edukaciju omogućuje u jednakoj mjeri kao i prije krize.
Download cijelog teksta (pdf)
Istraživanje o edukativnim potrebama 2010.
Ankete i istraživanja
-
Koja je tajna najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj?
Sudjeluj u istraživanju Poslodavac prvog izbora i osvoji vrijedne nagrade!
-
Koliko dana godišnjeg odmora imamo na raspolaganju?
U tijeku je MojPosao istraživanje o godišnjim odmorima!
-
Plaću skrivamo kao zmija noge – čak i od partnera
U prosjeku, gotovo svaki treći ispitanik (29%) ne zna koliko zarađuje njihova bolja polovica. Podjednak broj ljudi (28%) otprilike zna o kojem iznosu se radi, dok najveći broj ispitanika (43%) točno zna koliko njihov partner zarađuje.
-
Samo 3 domaće tvrtke u TOP 10 najpoželjnijih poslodavaca u trgovini
Dobar tretman radnika od strane nadređenih, kvalitetni međuljudski odnosi te sigurnost radnog mjesta najvažniji su razlozi njihove atraktivnosti, otkrilo je 19. istraživanje Poslodavac prvog izbora, koje je provela Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao.
-
Prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla 1270 eura neto, međutim većina radnika zarađuje manje od tog iznosa
Najviše plaće su i dalje u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji te pomoćnim i uslužnim zanimanjima. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.
-
Je li globalna mobilnost talenata pravo rješenje za sve krhkije tržište rada?
Unatoč globalnim izazovima, želja za preseljenjem i radom u inozemstvu izražena je kod većine zaposlenika. Preciznije rečeno, svaki četvrti (23 %) ispitanik aktivno traži poslove u drugim zemljama