Istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih u 2010. godini proveo je portal (www.MojPosao.net) tijekom održavanja 2. virtualnog Dana karijera i znanja na uzorku od gotovo 200 ispitanika. Istraživanjem se nastojalo saznati više o profesionalnim očekivanjima mladih (većinom studenata), njihovim ciljevima i preferencijama nakon završenog studija te njihovim promišljanjima, odnosno očekivanjima prilikom traženja i pronalaženje radnog mjesta. Rezultati su uspoređeni s onima dobivenim iz istih istraživanja koja su provedena proteklih godina. Veliku većinu sudionika istraživanja činili su studenti (78%), među kojima su najzastupljeniji bili studenti Ekonomskog fakulteta (27%), slijede studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (6%), Građevinskog (6%) te Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (5%).
Većina ispitanika mišljenja je kako bi radije ostali raditi u Hrvatskoj (79%), nego otišli u inozemstvo (21%). Kao razloge ispitanici najčešće navode ostanak uz obitelj i prijatelje te želju da daju svoj doprinos u razvitku zemlje.
Kad se radi o njihovom budućem zanimanju, petina ispitanika (njih 22%) točno zna što želi raditi, što je nešto manje nego 2009. godine kad je jasnu predodžbu o budućem radnom mjestu imalo 23% ispitanika. Većina ispitanika (75%) ipak nije sigurna što točno želi raditi, iako imaju neku predodžbu o tome, dok 4% ispitanika ne zna čime se želi baviti.
U razdoblju od 3 godine nakon diplome, većina ispitanika si je kao cilj postavila zapošljavanje (74% ispitanika), napredovanje u poduzeću (39%) te upisivanje poslijediplomskog studija (čak 36%). U manjoj mjeri su kao ciljeve naveli još i odrađivanje stručne prakse i zapošljavanje po njenom završetku (25%), odnosno promjenu nekoliko različitih poslova (15%). U odnosu na prošlu godinu povećao se broj ispitanika koji se prvenstveno žele zaposliti, a smanjio broj ispitanika koji već razmišljaju o promaknuću.
Za razliku od prošle godine kada je trećina ispitanika (33%) smatrala da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme studiranja, ove godine isto misli polovica ispitanika (49%). 40% ispitanika smatra da je posao najbolje početi tražiti odmah nakon diplome, dok je prošle godine isto mislilo čak 60% ispitanika. Da si nakon diplome treba dati nekoliko mjeseci oduška prije traženja posla misli samo 9% ispitanika.
'Pošto je Hrvatska u gospodarskoj krizi i vrlo je teško pronaći posao, najpovoljnije vrijeme za traženje stalnog posla je svakako tijekom studiranja, zato jer je traženje posla relativno dug period i potrebno je o tome razmišljati puno ranije, jer nikog, pa ni onog tko diplomira ne čeka odmah posao, zato se treba ranije pripremati i informirati.' - komentar ispitanika
Najveći broj ispitanika (njih 50%) očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti 1 do 3 mjeseca. 12% ispitanika na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana. U odnosu na prošlu godinu kada je 21% ispitanika očekivalo da će posao tražiti dulje od tri mjeseca, ove godine isto smatra njih nešto više, odnosno 27%.
Za razliku od prošle godine kada je četvrtina ispitanika (26%) smatrala kako se posao može naći isključivo 'preko veze', ove godine istog je mišljenja čak 37% ispitanika.
'Smatram da se sa vlastitim znanjem i sposobnostima može također pronaći posao, samo je potrebna upornost i strpljenje'. – komentar ispitanika
Nepovoljna gospodarska situacija, ali možda i promjena sustava školovanja vjerojatno su utjecali na stjecanje radnog iskustva za vrijeme studiranja, pa je tako ove godine 57% ispitanika tijekom studiranja steklo određeno radno iskustvo, dok je u 2009. godini takvih ispitanika bilo 61%, a 2008. godine čak 66%. Polovica ispitanika (49%) smatra kako je posao puno lakše naći ukoliko se posjeduje prethodno radno iskustvo, dok jednako toliko (49%) ispitanika smatra to važnim, ali ne i ključnim faktorom za pronalazak posla.
60% ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja (prošle godine taj je postotak iznosio 59%), dok s druge strane, njih 40% smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Nadalje, 56% ispitanika smatra kako je s određenim fakultetima lakše naći posao nego s nekim drugim (u najvećoj mjeri kao takve navode Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ekonomski fakultet, Građevinski te Medicinski fakultet) . No, preferencije prema određenim fakultetima su se svakako smanjile jer je prošle godine čak 74% ispitanika smatralo da je s određenim fakultetima lakše pronaći posao.
Do informacija o poslovima koji se nude ispitanici u najvećoj mjeri dolaze putem internet portala (njih čak 95%), te preko svojih prijatelja i poznanika (59%). Fakultet kao izvor informacija koristi svega 27% ispitanika, dok se na HZZ-u informira 39% ispitanika, a u oglasima u tiskanim novinama 37% ispitanika
Ispitanici su mišljenja kako poslodavci kod zaposlenika najviše cijene poznavanje stranih jezika (72% ispitanika), komunikativnost (68%), radno iskustvo (68%), motiviranost (68%) te informatičku pismenost (68%), a važnim kvalitetama smatraju i spremnost na učenje, stručnu spremu i organiziranost. Zanimljivo je kako svega 36% ispitanika smatra da će poslodavac cijeniti njihovo poštenje i integritet dok za radnu etiku to smatra njih 39%.
Slično kao i kod prošlogodišnjeg istraživanja, većina ispitanika je kao najvažnije elemente na svojem radnom mjestu navela međuljudske odnose (čak 77%) te novac (46%), a slijede priznanje za obavljen rad (42%) i dinamičnost posla (33%). Prilikom odabira posla, ispitanici u najvećoj mjeri vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja (77%), o novcu njih 66% te sigurnosti radnog mjesta (44%). Sigurnost radnog mjesta ove je godine na trećem mjestu važnosti elemenata pri odabiru posla, dok se prošle godine taj element nalazio na četvrtom mjestu, što pokazuje kako se u nesigurnim vremenima sigurnost radnog mjesta dobiva na važnosti.
Kao i prošlih godina, većina ispitanika očekuje od svog poslodavca da im omogući napredovanje u tvrtki (49%) te dodatne edukacije (32%), dok samo 16% ispitanika očekuje da im poslodavac omogući povećanja plaće. S druge strane, za postizanje ciljeva karijere, ispitanici su u najvećoj mjeri spremni uložiti svoj trud i motivaciju (njih 70%), dok su u manjoj mjeri spremni uložiti svoje slobodno vrijeme, što za edukacije (20%), što za obavljanje prekovremenih radnih zadataka (7% ispitanika).
Download cijelog teksta (pdf)
Profesionalna očekivanja mladih 2010.
Ankete i istraživanja
-
Plaću skrivamo kao zmija noge – čak i od partnera
U prosjeku, gotovo svaki treći ispitanik (29%) ne zna koliko zarađuje njihova bolja polovica. Podjednak broj ljudi (28%) otprilike zna o kojem iznosu se radi, dok najveći broj ispitanika (43%) točno zna koliko njihov partner zarađuje.
-
Samo 3 domaće tvrtke u TOP 10 najpoželjnijih poslodavaca u trgovini
Dobar tretman radnika od strane nadređenih, kvalitetni međuljudski odnosi te sigurnost radnog mjesta najvažniji su razlozi njihove atraktivnosti, otkrilo je 19. istraživanje Poslodavac prvog izbora, koje je provela Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao.
-
Prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla 1270 eura neto, međutim većina radnika zarađuje manje od tog iznosa
Najviše plaće su i dalje u Zagrebu, a najniže na istoku zemlje. U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji te pomoćnim i uslužnim zanimanjima. Najplaćeniji radnici u Hrvatskoj su kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.
-
Je li globalna mobilnost talenata pravo rješenje za sve krhkije tržište rada?
Unatoč globalnim izazovima, želja za preseljenjem i radom u inozemstvu izražena je kod većine zaposlenika. Preciznije rečeno, svaki četvrti (23 %) ispitanik aktivno traži poslove u drugim zemljama
-
Osjetno pogoršanje očekivanja u hrvatskom gospodarstvu
Između ostalog, menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima.
-
Vox populi: Porezno rasterećenje rada i obrazovna reforma ključni su zadaci nove Vlade
Pred nama su novi parlamentarni izbori. Prije nego što Hrvati u srijedu izađu na birališta, istražili smo na što bi nova Vlada trebala usmjeriti svoj fokus, barem kada je riječ o tržištu rada.