MP - O nama

Sjećate li se ’Šašavog petka’? I ne, pritom ne mislimo na onaj sad već legendarni uredski božićni domjenak koji je, osim stvaranjem mnoštva nezaboravnih uspomena, rezultirao i kraćim bolovanjem, sporadičnim posjetima odjelu HR-a radi ’informativnih razgovora’ te višemjesečnim izbjegavanjem susreta s određenim kolegama. Ovdje mislimo na filmski klasik, ili bolje rečeno klasike, koji su na komičan i začudan način, zamjenom tijela glavnih protagonistica - majke i kćeri koje nikako ne uspijevaju pronaći zajednički jezik, nastojali prenijeti poruku kako je za istinsko razumijevanje drugih potrebno (ponekad i doslovce) neko vrijeme ’hodati u tuđim cipelama’.

Početkom prošle godine, nakon što smo organizirali internu radionicu kojom smo revidirali projekte provedene godinu prije i napravili plan za dalje, odlučili smo doznati kakav je osjećaj ‚navući‘ tuđe cipele i cijeli jedan radni dan provesti u njima.  

Umjesto metoda korištenih u ’Šašavom petku’, koje smo razborito ocijenili prekompliciranim i neusklađenim s tvrtkinim GDPR-om, na koncu smo se odlučili za ponešto umjereniji pristup kako bismo doskočili izazovu s kojim smo bili suočeni, ispričala je Marina Herceg, asistentica za ljudske resurse na MojPosao.

„Naše interno istraživanje zadovoljstva zaposlenika, koje provodimo svake godine, nas je upozorilo da moramo uložiti više napora usmjerenih na međusobno upoznavanje i povezivanje zaposlenika iz različitih odjela. Ranijih godina, u dva navrata, organizirali smo Dane otvorenih ureda i to su bili grupni, kraći posjeti odjelima, kao što to i inače biva kod projekata takvog tipa. Međutim, ovaj put smo kroz individualni pristup i puno više vremena provedenog u određenom odjelu, nastojali postići dublje „uranjanje“ u priču“.

Drugim riječima, pojašnjava, našim kolegama htjeli smo dati pravu priliku da 'prohodaju u tuđim cipelama‘. 

Imala sam očekivanja i listu ”želim naučiti”, ali sam saznala puno više od očekivanog i dobila širu sliku kako odjel funkcionira, koji im je fokus, koji su im izazovi te gdje se krije prostor za bolju suradnju. 
Nataša Pučar, voditeljica odjela prodaje, obukla je cipelice kolega iz Marketinga

Od jutarnje kave do konkretnijih zadataka

Sam koncept je prilično jednostavan. Zaposlenici koji se odluče na sudjelovanje u projektu samostalno odabiru odjel koji žele pobliže upoznati i potom u njemu provode cijeli jedan radni dan. Pritom, kako bi na pravi način doživjeli dinamiku tima čijim članom su nakratko postali, prolaze sve službene i neslužbene rituale grupe u koju su došli - od jutarnje kave, preko radnih zadataka, odjelnog sastanka, pauze za ručak i slično.

„Kolege se prijavljuju kroz aplikaciju i prilikom prijave imaju mogućnost izjasniti se što ih najviše zanima i na što bi htjeli staviti naglasak prilikom posjeta određenom odjelu. Domaćini između sebe odabiru ‚buddyja‘ koji će odmah ujutro dočekati gosta i upoznati ga sa svim aktivnostima koje su mu pripremili za taj poseban dan. Gost obično obiđe nekoliko kolega u odjelu, sa svakim prolazeći njegove zadatke i teme“, dodaje Marina i napominje kako se ponekad zna dogoditi da se gosti, uvidjevši koliko je pojedino područje zanimljivo i kompleksno, kod određenog kolege znaju zadržati i nekoliko sati zbog čega je nužno dodatno ‚utvrđivanje gradiva‘ i ponovni posjet tom istom odjelu. 

Osim što su nestale sve moje predrasude i što sam se uvjerila da ništa nije onako kako mi se činilo, naučila sam puno, ne samo o odjelu kojii sam posjetila nego i o firmi općenito. 
Martina Gelo, asistentica za financije i računovodstvo, posjetila odjel Prodaje

„Simboličkim oblačenjem tuđih cipela najlakše otkrivamo gdje iste žuljaju i koliko su (ne)udobne“, sa smješkom će Marina, a svoju misao nadopunjuje nešto ozbiljnijom tvrdnjom kako, pored boljeg upoznavanja odjela kojima inače ne pripadamo, ovaj projekt nudi izvrsnu priliku za „stjecanje šire slike o kompaniji u kojoj radimo i svim njezinim procesima.“

„Dodatno, učenje potpuno novih stvari kod nekih će na površinu izvući skrivene ili davno zaboravljene talente i interese od čega će koristi imati kako tvrtka, tako i sam pojedinac“, primjećuje Marina.

Konačni cilj je da svi zaposlenici posjete sve odjele

Dosadašnji odaziv zaposlenika je jako dobar. Baš kao i njihove reakcije nakon dana provedenog u drugačijem okruženju od onog na koje su navikli.

„Veoma smo zadovoljni iskazanim interesom zaposlenika za sudjelovanjem u projektu. Ako ćemo o konkretnijim brojkama, od ukupno 90-ak zaposlenih na portalu MojPosao, njih 35 je participiralo u projektu. Svi odjeli su se našli u ulozi domaćina, s tim da su najviše interesa izazvali Prodaja i IT, čije smo cipele najviše puta 'prošetali'“, ponosno će Marina koja je i sama prihvatila postavljeni izazov, triput (!) obukavši cipele koje ranije nije nosila.

“Dosad sam posjetila odjel prodaje, IT-a i marketinga. Dojmovi su odlični! Mogu reći da sam svaki put naučila nešto novo i da sam dobila jednu širu sliku. Iz perspektive HR-ovca i osobe koja sudjeluje u procesima regrutacije, posebno je zanimljivo staviti se u cipele neke radne pozicije za koju upravo zapošljavamo. Npr. nedavno smo imali natječaj za poziciju u digitalnom marketingu, a baš prije toga jedan dan sam provela u cipelicama marketinga i tako iz prve ruke mogla vidjeti što zapravo taj naš digitalac u marketingu radi i kakvog kandidata trebamo tražiti na tržištu rada”, kazala je o svojim dojmovima Marina.

Kolege su se odlično snašle u ulogama mentora, dobila sam uvid u njihove svakodnevne procese, a dočekali su me i zadaci. U svakom sam odjelu naučila nešto novo, a neka od tih znanja koristim od tada i u svom radu.
Web administratorica Jelena Tadić svoje znanje je brusila u dva odjela, u Dizajnu i Projektima

Konačni cilj ovog projekta je da svi zaposlenici posjete sve tvrtkine odjele što će, dakako, potrajati neko vrijeme. Posebice jer svaki odjel u određenom trenutku može ugostiti samo jednog kolegu, odnosno kolegicu, a sve kako bi se održao zacrtani individualni pristup svakom gostu.

”Ranijih godina nerijetko su se među kolegama znala provlačiti pitanja poput: ‚Što oni zapravo rade?‘, ‚Zbog čega su se odlučili baš za to rješenje‘, ili ‚Kako izgledaju njihovi poslovni procesi?‘, a sada svi imaju priliku otići u posjet drugim odjelima i od svojih kolega saznati odgovore na sva pitanja koja ih muče. Veseli nas što su kolege to prepoznale i što koriste ponuđenu priliku“, zaključila je.

Odjel prodaje portala MojPosao broji 26 zaposlenika i trenutno su u potrazi za novim članom tima koji će zajedno s njima prolaziti kroz svakodnevne izazove.

Konkretnije, traže kolegu/kolegicu koja će raditi na svakodnevnom kontaktiranju klijenata putem telefona i e-maila.

Kako bi približili što radno mjesto u odjelu prodaje donosi sa sobom, porazgovarali smo sa Silvijom Udovčić, Voditeljicom projekta Poslovac te budućom mentoricom na ovoj poziciji.

Silvija na MojPosao radi već 14 godina, a počela je kao Mlađi savjetnik u prodaji na poslovima kontaktiranja klijenata (nešto slično kao i na ovoj poziciji).

“Nakon rada s klijentima i vođenja Udruge U4HR, dobila sam priliku voditi jedan tim unutar odjela prodaje te drugi tim na našem još uvijek novom projektu Poslovac – mobilnoj aplikaciji za traženje posla”, ističe Silvija i dodaje da je sa zadovoljstvom prihvatila i ulogu zamjenice voditeljice prodaje.

Na pitanje ‘Što je najvažnije za ovo radno mjesto?’, Silvija spremno odgovara.

“Prvenstveno, osoba treba biti timski igrač. Uz dobru suradnju, pažljivo slušanje, zapisivanje i učenje, vrlo brzo se mogu svladati svi alati i procesi koji su potrebni za dobro obavljanje posla. Trebamo osobu koja će svakodnevno razgovarati s više od 20 poslodavaca iz različitih branši. Osoba na ovoj poziciji mora znati poslodavcima približiti usluge portala MojPosao i ponuditi rješenje. I naravno, ne smijemo zaboraviti dio administracije koja je neizbježna jer je prije svakog poziva bitna dobra priprema te upis svih informacija u CRM sustav.”

Odjel prodaje je velik, a stalni rast i pojačanje u svim segmentima zahtijeva i kvalitetno pripremljeno uvođenje novih zaposlenika u posao, tzv. Onboarding i mentoriranje.

Kako to izgleda na MojPosao?

“Uvijek se veselimo novim članovima tima tako da ih veselo i dočekujemo. Posebno je uzbuđenje kada ti stiže novi kolega ili kolegica. Najčešće je to ponedjeljak, pa je neizbježno razmišljanje za vikend hoće li sve dobro proći te hoće li se osoba uklopiti.  

Najvažnije nam je da prvi dan osoba upozna svoje radno okruženje i tim u kojem će raditi tako da nikako ne krećemo s konkretnim radnim zadacima.

Neizbježno je u prvom obilasku prostora pokazati gdje je prostor za ručak, gdje se kuha kava i gdje stoji voće koje nam je svakodnevno na raspolaganju. I da ne zaboravimo, kolege iz ureda obavezno sve nove kolege informiraju gdje naručiti najbolju klopu za ručak”, s entuzijazmom priča Silvija.

Prvi dan uključuje i obilazak svih ureda i upoznavanje kolega iz drugih odjela, a glavni je zadatak zapamtiti imena svih kolega. Kojih ima gotovo 100, to moramo napomenuti. :) 

“Dan po dan prolazimo nove stvari i novog kolegu/ kolegicu upoznajemo s procesima odjela, ali i cijele kompanije. Važno nam je da se osoba upozna s poslovima koje rade i drugi kolege iz odjela prodaje. Zašto? Rad u prodaji je individualan, svatko ima svoje klijente, no ipak je timski jer su kolege ti koji pomažu, uskaču sa savjetima, dijele brige i sretne trenutke i potežu kada je potrebno. I to je ono što njegujemo i što nam je važno da osoba usvoji što prije.” 

Nakon tjedan dana osoba je spremna za prve pozive prema poslodavcima, a nakon mjesec dana postavljamo i dostižne (ali motivirajuće) ciljeve.

Pozive, aktivnosti i sve prodajne akcije prati voditelj tima te u suradnji s mentorom prilagođava uvođenje u posao kako bi svatko imao dovoljno vremena kvalitetno pohvatati sve što treba.

“Nakon 6 mjeseci praćenja rada, dajemo feedback i postavljamo ciljeve za narednu godinu”, zaključuje Silvija.

Povratna informacija ključ je uspjeha 

U kulturi kompanije je stvaranje ugodne radne atmofere novim kolegama, postupno upoznavanje s procesima, ali najvažnije od svega je davanje podrške ne samo prvi radni dan, već svaki radni dan. Jer mentorstvo i onboarding je proces koji traje i važan je za kvalitetnu izgradnju organizacije i zadržavanje zaposlenika.

“Treba dati osobi priliku da proba, pogriješi i na kraju nauči. I mi kao mentori i voditelji moramo učiti biti fleksibilni, dati pravovremeni feedback i stvoriti opuštenu atmosferu u kojoj svaki zaposlenik bez susprezanja nadređenoj osobi može dati povratnu informaciju. Jednostrani feedback ne funkcionira i nikada neće jer se tako ne mogu graditi dobri temelji. Sve je u obostranoj suradnji, razumijevanju i komunikaciji”, ističe Silvija i dodaje kako je to naročito važno za odjel prodaje jer je najveći odjel u tvrtki i posao je takav da zahtijeva rad na više stvari istovremeno. No, opet je zanimljivo, izazovno i otvara se jako puno prilika za učenje i razvoj.

Posao je posao, no gdje je malo zabave?

“Brinemo se da novu osobu uključimo u sve aktivnosti kompanije kroz koje može upoznati kulturu i druge kolege. Tako da, da bi se bolje povezali, slavimo SVE. Idemo na team building, domjenke, slavimo MojPosao rođendane, organiziramo dane otvorenih vrata, slavimo Dan žena i Dan Muškaraca, a zaposlenici redovito obilježavaju svoje rođendane što je dodatna prilika za druženje. Volim slatko i slano za vrijeme i nakon posla”, priča nam Silvija i dodaje da tvrtka subvencionira razne sportske aktivnosti tijekom godine kako bismo ostali fit nakon svih proslava.

Ne kaže se uzalud “u zdravom tijelu zdrav duh”.

Pridruži se MojPosao timu 

Time zaključujemo naš razgovor i pozivamo sve koji žele raditi u prodaji, razvijati odnose s poslodavcima, pomagati im da pronađu kvalitetne zaposlenike i postati dio MojPosao tima, da se prijave na oglas do 24. veljače. Čekamo te! 

Više o nama, što radimo, kako radimo i čemu se veselimo pogledaj na našoj stranici 'Upoznaj nas'. 

To dobro zna više od 1.000 sudionika iz područja upravljanja ljudskim potencijalima te više od 50 inozemnih i domaćih predavača koji svakog ožujka posjećuju Rovinj kako bi prisustvovali najvećoj HR konferenciji na ovim prostorima.   

MojPosao i SELECTIO pozivaju vas da 22. te 23. ožujka 2018. rezervirate svoje mjesto na šestoj HR Days konferenciji u Rovinju, u hotelu Lone.

Čeka vas kvalitetan program pun stručnih predavanja, panel diskusija, radionica i networkinga, kao i  neizostavni tematski party!

Iz programa ovogodišnje HR Days konferencije izdvajamo predavače:

• Jamil Qureshi

Jedan od trenutno najpoznatijih motivacijskih govornika i vodećih stručnjaka u psihologiji radnog učinka, suosnivač je nekoliko agencija za upravljanje promjenama. Radio je s nekima od najtalentiranijih sportaša i organizacija, razvio i implementirao leadership programe za Coca-Colu, Hewlett Packard, Emirates Airlines i mnoge druge.

• Karin Volo

Ova autorica bestselera dolazi u Rovinj kako bi vas motivirala profesionalno, iako nema sumnje da će vas njezina životna priča ohrabriti da i privatno krenete u ostvarenje življenja punim plućima. Njezina je misija kreiranje radnih mjesta na kojima je zaposlenicima ugodno raditi. Na primjerima uspješnih kompanija pokazat će vam kako se motiviraju zaposlenici.

• Bruce Greenhalgh

Iako će svoje predavanje iskoristiti kako bi dočarao 'mindfulness' u organizacijskom kontekstu, Greenhalgh će održati i radionicu, kroz koju ćete doživjeti neposredno iskustvo dobrobiti koje ova tehnika donosi vašoj svakodnevici. Greenhalgh je akreditirani terapeut Britanske udruge za savjetovanje i psihoterapiju te certificirani Mindfulness trener. Microsoft i HSBC samo su neke od kompanija u kojima je implementirao svoje programe za poboljšanje dobrobiti i zdravlja zaposlenika.

Najbolje HR Prakse

Osim gostovanja odličnih i inspirativnih predavača, konferencija je i ove godine domaćin nagrade Najbolje HR Prakse, za koju konkuriraju tvrtke koje su tijekom ove godine razvile i implementirale uspješne projekte za poboljšanje kvalitete rada i zadovoljstva svojih zaposlenika.

Rezervirajte svoje mjesto do 31. siječnja i iskoristite posebnu cijenu kotizacije od 2.700kn + PDV, a ako ste MojPosao klijent, do 15. prosinca možete rezervirati mjesto po cijeni od 2.450kn + PDV. Za više informacija posjetite www.hrdays.net.  

Partneri HR Days konferencije su Visoko učilište Algebra i COTRUGLI Business School. 

Nakon izrazito uspješno održanog MojPosao hackathona u svibnju, idemo dalje i cijelu priču prebacujemo online. Da, dobro ste čuli. Možete #hacklati iz udobnosti vlastite sobe, omiljenog kafića ili co – working prostora. I ne, ne morate biti budni cijelu noć. Niti raditi pitch nakon završetka. Niti vući kolege za rukav da se okupite u tim. Dovoljno je da pronađete mjesto s odličnom internet vezom i naoružate brzinom i koncentracijom.

Virtualni Hackathon održat će se u sklopu Virtualnog sajma karijera i znanja koje MojPosao u suradnji s partnerima iz regija organizira već dugi niz godina.

Kako će izgledati i koliko će trajati

#hacklanje će se održavati na platformi na kojoj će biti unaprijed postavljeni problemski zadaci u programskim jezicima: C, PHP, Java, JavaScript, Python 3. Rješavanjem zadataka skupljate bodove, a sustav mjeri kvalitetu i točnost napisanog koda odnosno rješenja zadatka.

Virtualni Hackathon traje od 11. do 16. listopada, a proglašenje pobjednika bit će 18. listopada.

Svoje znanje odmjerit ćete s najboljim programerima iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, što znači da je rang lista natjecatelja globalna, a nagrade su: Dron, Oculus Rift i 3D printer, ali i mnoge druge. 

Na Virtualnom Hackathonu zadatke će vam postavljati jedne od najboljih IT firmi u Hrvatskoj i regiji. 

Važna je vaša brzina i točnost, a dobro će vam doći i malo natjecateljskog duha.

Kako ne biste propustili Hackathon, ostavite nam vaše podatke, te ćemo vam na e-mail adresu poslati obavijest o početku Hackathona.

Iako su offline hackathoni popularna okupljališta, budimo realni, nisu svi stvoreni za pitcheve, što ne znači da nemaju odlično znanje. Od nedavno, na raspolaganju vam je alternativa ili mentalna teretana, po želji ali, najvažnije od svega, platforma aktivna cijele godine i dostupna na svim uređajima.

Iza Virtualnog Hackathona stoji Tau on-line ekipa – u javnosti nešto poznatija po portalu MojPosao – eto i razloga zašto je upravo matchiranje poslodavaca i programera bila misao vodilja za rad na projektu.

"Offline hackathon koji smo održali u svibnju ove godine izazvao je velik interes: dobili smo više od sto prijava u roku dva tjedna. Družeći se s programerima u ta dva dana, dodatno smo potvrdili koliko vole natjecanje i rad na novim idejama, što nam je dalo misliti: zašto im ne ponuditi uvjete da to rade svakodnevno, a usput omogućiti da njihovi radovi budu dostupni onima koji zapošljavaju", objašnjava Saša Kendjel, Voditelj razvoja Tau on-line, dok balansira između telefona i šalice kave, jer se u pozadini vrti još dvadeset drugih projekata na kojima njegov tim upravo radi.  

"Ovo je dobra prilika za mlade programere da realno vide kakvi su u odnosu na kolege, jer se pokazalo da neki juniori podcjenjuju svoje fakultetsko znanje, dok se neki seniori zadržavaju unutar svoje comfort zone, obično zato jer se bave repetitivnim poslovima. I jednima i drugima ova platforma može pomoći: osim što mogu provjeriti svoje znanje, ovo je prilika da se predstave na tržištu rada", kaže Kendjel.

A o čemu je zapravo riječ? 

Virtualni Hackathon sadrži 15-ak zadataka podijeljenih po kategorijama koje pokrivaju različite sfere programiranja. Zadaci su natjecateljski, ali i akademski. Natjecatelji mogu birati između pet programskih jezika, ali ako jedan zadatak riješe u više njih, automatski osvajaju veći broj bodova, kako u kategoriji zadataka, tako i u ukupnom poretku. Platforma omogućava da kroz deset pokušaja svoj zadatak privedete kraju sa 100-postotnom točnošću, jer je učenje također dio ovog procesa.

Do daljnjeg live, ali na posao se treba baciti već sada…

Od 11. do 18. listopada platforma će biti dostupna i u sklopu Virtualnog sajma karijera – još jedan od projekata na kojem Tau on line tim ovih dana radi finalne pripreme punom parom. Upravo na zadnji dan Sajma kandidati koji su u Virtualnom Hackathonu osvojili najviše bodova i bedževa za poznavanje programskih jezika, konkuriraju za vrijedne nagrade: Dron, Oculus Rift, 3D printer, ali i mnoge druge.

Najbolje rangirani bez sumnje će zapeti za oko i izlagačima Sajma, tvrtkama koje ovdje sudjeluju u potrazi za kvalitetnim zaposlenicima. Iako će možda netko reći 'Pa što, tvrtke se ovih dana ionako 'tuku' za svakog programera', headhunting kroz Virtualni hackathon je nešto sasvim drugo. Kako Kendjel zaključuje: „Otvorene IT pozicije traže visok nivo znanja, a jedna od ključnih stvari poslodavcima će uvijek biti motivacija kandidata, koja se jasno vidi i po razini sudjelovanja u ovakvim aktivnostima. Osim toga, dio zadataka na platformi dolazi upravo iz realnog sektora, pa je ovo odlična prilika programerima da pokažu kako znaju isporučiti i ono što netko treba, a ne samo vlastite ideje".

Zvuči razumno? Klik na platformu i bacite se na skupljanje bodova!

Makedonski portal Vrabotuvanje.com.mk osnovan je 2003. godine, danas bilježi gotovo 370.000 posjetitelja tjedno i zapošljava 11 djelatnika u Skoplju. Očekivani prihodi za ovu godine iznose gotovo 200 tisuća eura, dok su obje strane složne da se vrijednost transakcije ne objavljuje. 

Partnerstvo će makedonskom portalu omogućiti nastavak razvoja i jačanje uloge lidera na tržištu rada.

"Naša je čast i zadovoljstvo da Vrabotuvanje.com postaje dio Alma Career i MojPosao mreže stručnjaka u oglašavanju poslova i ljudskim resursima. Ova suradnja još je jedan dokaz da smo proteklih 14 godina poslovali u pravom smjeru. Zahvaljujemo Alma Career i posebno portalu MojPosao što su prepoznali našu ideju i misiju. Nastavljamo u dosadašnjem smjeru i vjerujemo da ćemo zajedno biti još uspješniji u ulozi vodećeg portala za ponudu slobodnih radnih mjesta u Makedoniji", izjavio je ovom prigodom Darko Velkov, vlasnik Vrabotuvanje.com.

"MojPosao već duže vrijeme uspješno plasira svoje projekte i usluge na inozemnim tržištima, a u makedonskom partneru prepoznajemo priliku za širenje svog poslovanja. S obzirom na značajno iskustvo u oglašavanju poslova i razvoju regrutacijskih usluga, zajedničkim snagama nastavljamo podizati kvalitetu usluge prema klijentima i korisnicima, kako u Makedoniji, tako i u Hrvatskoj", izjavio je Igor Žonja, predsjednik Uprave tvrtke Tau on-line d.o.o., koja zapošljava više od šezdeset ljudi i predstavlja jednu od najbrže rastućih tvrtki u Hrvatskoj te je dio Alma Career grupacije iz Finske.

Koristeći online oglase za radna mjesta, koji znatno bolje odražavaju stanje poslovnog ciklusa, po prvi puta javnosti je predstavljena sustavna analiza potreba za radnom snagom, čime se značajno nadopunjuju saznanja o stanju i trendovima na hrvatskom tržištu rada.

U tu svrhu, ekskluzivno je predstavljen OVI (Online Vacancy Index)—novi indeks online slobodnih radnih mjesta, nastao u suradnji Ekonomskog instituta, Zagreb i portala MojPosao. 

Uz indeks, predstavljena je i detaljna analiza potreba gospodarstva za zaposlenicima po zanimanjima, obrazovanju, regijama i vrsti ugovora.

Uvodni govor održala je ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, Maruška Vizek, dok je Marina Tkalec, u ime projektnog tima Instituta, predstavila OVI i analizu trenutnog stanja u hrvatskom gospodarstvu.

'Indeks pokazuje izrazitu polarizaciju tržišta rada, a budući da su najzastupljenija zanimanja iz uslužnog sektora traže se ili niske ili izrazito visoke kvalifikacije kanditata. Gledajući ove podatke, postavlja se pitanje ima li smisla provoditi jedinstvenu politiku poticanja zapošljavanja s obzirom na velike razlike između regija u Hrvatskoj', navodi Marina Tkalec. 

Nastavno na prezentaciju održana je panel rasprava o budućim trendovima na tržištu rada u Hrvatskoj, u kojoj su sudjelovali: 

• Tomislav Ćorić, Ministar rada i mirovinskog sustava
• Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca
• Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, Zagreb
• Igor Žonja, predsjednik Uprave portala MojPosao

Na podatke koji prikazuju polarizaciju tržišta prvo se osvrnuo Ministar rada i mirovinskog sustava, Tomislav Ćorić koji navodi kako ga rezultati nisu iznenadili s obzirom na stagnaciju nekih industrija, a velikog potencijala i razvoja turizma koji je kao takav povukao nestandardne oblike rada. Na pitanje što ministarstvo rada može napraviti da se promijeni trend najčešćih zanimanja koji potječu iz turizma, navodi kako ministarstvo ne može učiniti puno u kontekstu gospodarskog razvoja, ali može kada su u pitanju mjere zapošljavanja, aktivacija osoba s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što daje veliki manevarski prostor za rad. Uz to, navodi kako treba imati na umu da je slika tržišta rada i slika Hrvatske ekonomije. 

Na stanje na tržištu rada osvrnuo se i Igor Žonja, predsjednik uprave portala MojPosao koji je istaknuo da se tržište sporo oporavlja, naročito edukativni sustav koji nas vodi unazad, a nikako unaprijed. 'Potrebno je smanjiti populizam, povećati plaće i kvote za uvoz zaposlenika, smanjiti sivu ekonomiju i davanja poslodavaca kako bi stvorili bazu i investirali u poslove koji daju dodanu vrijednost i nove ideje', ističe Žonja te dodaje kako mjere moraju biti kratkoročne i stalno se mijenjati i prilagođavati tržištu. 

Iva Tomić s Ekonomskog instituta, Zagreb, nadovezala se također na predstavljene podatke koji su pokazali veliki broj ugovora na određeno, te istaknula kako analiza ne može dati odgovore zašto je to tako. No, dugotrajna recesija dovela je do opreza poslodavaca prilikom zapošljavanja novih ljudi s obzirom da je u okvirima zakona o radu teže otpustiti radnike, a promjene u zakonu o radu dovele su do lakšeg zapošljavanja na određeno ili putem agencija za zapošljavanje. 'Ugovori na određeno reflektiraju se na potrošnju, iseljavanje, nesigurnost ali i povećavaju rizik od siromaštva', upozorava Tomić.  

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske Udruge Poslodavaca, istaknula je kako u Hrvatskoj nema toliko netipičnih ugovora, ali i da poslodavci ne mogu utjecati na puno stvari. 'Veliki problem je što ne znate koga zapošljavate jer obrazovni sektor ne priprema djecu za realni sektor, od tehnologije, digitalnog napretka, a naročito ne prati nove trendove koji se brzo mijenjaju', ističe Deranja te navodi kako u realnom sektoru postoji velika potreba da novi zaposlenici dobiju mentora koji će uložiti vrijeme, a zaposlenik na kraju ostati u sustavu s kvalitetnim znanjima.

Ministar Ćorić, na pitanje zabrinjava li ga trend rasta nestandardiziranih ugovora, odgovara kako ga ne bi brinulo ukoliko bi sustav funkcionirao na razini pune zaposlenosti, a na kraju je konačna odluka na pojedincu i poslodavcu pristaju li na ovaj tip zapošljavanja. Osvrnuvši se i na SOR (Stručno osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa), navodi kako i zaposlenici zaposleni u toj mjeri daju dodanu vrijednost tvrtki i da se proces mentorstva na kraju isplati, naročito ako osoba ostane u sustavu. Na mjere SOR-a osvrnula se i Iva Tomić, navodeći kako osoba s izlaskom na tržište rada još uvijek ne zna ništa, te se tada opet novac treba ulagati u osobu (nakog istog uloženog u obrazovanje) te postavlja pitanje je li bolje taj novac usmjeriti na zaista teško zapošljive skupine ljudi (npr. u ruralnim sredinama). 

Stanje na tržištu rada komentirala je i Deranja te istaknula kako nije teška situacija samo u turizmu nego i u metalnoj industriji gdje nedostaje kvalificiranih i dobrih radnika, bez obzira što se plaće za srednju stručnu spremu kreću i od 9.000 kuna neto, dok još uvijek postoji nesigurnost hoće li ugovoreni poslovi moći pratiti taj trend rasta plaća. Također, ističe kako ne smijemo zaboraviti da hrvatski poslodavac radi za državu preko 7 mjeseci, što dovodi do toga da je potrebno povećati efikasnost državne uprave i rasteretiti poslodavce. Osvrnula se i na potrebe tržišta te kako je potrebna jasnija slika strukture nezaposlenih po regijama te koliko ih je realno zaposlivo, koliko ih radi u sivoj zoni, a koliko dio vremena provede u inozemstvu. 

Iva Tomić, znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta Zagreb, za kraj panela osvrnula se na mjere zapošljavanja koje se ne kreiraju temeljem sustavnih analiza, odnosno da se rijetko pita struka a još rjeđe sluša. 'Mladi su jako heterogena skupina i teško ih je staviti u isti koš. Potrebna je post - evaluacija mjera na kojoj se često ne radi, a može puno toga reći kako bi bili pametniji kasnije', navodi Tomić te ističe kako je vani praksa da istraživači usko surađuju s politikom jer na kraju oni donose odluke. Ministar Ćorić navodi kako je potrebno preuzeti odgovornost te da smo svi svjesni nesklada ponude i potražnje na tržištu rada. 'Ministarstvo rada i mirovinskog sustava radi na reformama, prilagodbama europskim praksama i razmišlja o smjeru pripravništva', zaključuje Ćorić. 

Žonja za kraj navodi kako treba razmišljati dugoročno, ali opet biti brz kada su u pitanju promjene jer se svijet brzo mijenja. Ističe kako je prekvalifikacija nužna te ju treba što više poticati. Gordana Deranja osvrnula se kratko i na tehnologiju za koju smatra da može samo povećati produktivnost, a ne nužno ugroziti radna mjesta. 'Kombinacija robotike i radnika dovodi do bolje produktivnosti i ne treba je se bojati', ističe Deranja te dodaje kako naši radnici nisu ugroženi ukoliko se uvede radna snaga iz drugih zemalja jer to ostavlja prostor za ugovaranje novih poslova i širenje poslovanja. 

Heklanje ili kukičanje postupak je pravljenja tkanine od vune ili konca.

Slično je #HACKLANJU, ali je zarada osjetno manja, a vrijeme koje moraš uložiti osjetno veće.

#HACKLANJE se održava 19. i 20. svibnja, u modernom prostoru HUB-a385 (Petračićeva 4, Zagreb).

Nagradni fond iznosi 32.000 kuna:

1. mjesto - 20.000 kn
2. mjesto - 8.000 kn
3. mjesto - 4.000 kn

Sudjelovanje je besplatno, hrana i piće osigurani.

Svejedno nam je jeste li student, zaposleni ili nezaposleni.

*Možeš povesti i baku, ako misliš da je dobro za moral grupe, samo imaj na umu da #HACKLATI može tim do 4 osobe.

#HACKLANJE organizira MojPosao, najveći hrvatski portal za traženje poslova i jedna od 20 najposjećenijih web stranica u Hrvatskoj.

Ako znate i volite programirati, dođite na #HACKLANJE! Vaše ideje su ono što tražimo i znamo nagraditi!

Teme kojima ćete se pozabaviti otkrit ćemo vam na samom početku natjecanja, a sve detaljne informacije i obrazac za prijavu pronađite na službenoj stranici #hacklanja: http://www.moj-posao.net/Hacklanje/.

Od 19. do 26. listopada održani su sedmi Virtualni dani karijera i znanja (www.dankarijera.com) koje organizira portal MojPosao u suradnji s regionalnim partnerima, portalima Infostud i Posao.ba.

Sajam je posjetilo više od 250.000 posjetitelja koji su se mogli prijaviti na više od 170 oglašenih radnih pozicija i 1.200 edukativnih programa. Na sajmu je predstavljeno više od 60 izlagača od čega preko polovica tvrtki i edukativnih ustanova iz Hrvatske te regionalni izlagači koji traže zaposlenike u Hrvatskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini: Lidl, Nestle, Infobip i Addiko bank.

Osim prijava na otvorene radne pozicije i edukacije, posjetitelji su izlagačima mogli slati otvorene molbe te uživo razgovarati s poslodavcima putem chata. Najviše ih je zanimalo na što staviti naglasak prilikom pisanja molbe za posao, kako se kvalitetno predstaviti na razgovoru i koliko dugo traje selekcijski postupak te kada mogu očekivati povratnu informaciju od poslodavca. Održano je i live stream predstavljanje poslodavaca gdje su posjetitelji također mogli čuti kako izgledaju selekcijski procesi u tvrtkama izlagačima sajma.

U sklopu Virtualnog sajma održan je i okrugli stol na temu koje vještine kandidate kvalificiraju za poslove budućnosti. Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici tvrtki Vipnet, Hrvatski telekom, Addiko Bank i Infobip, koji su komentirali i rezultate MojPosao istraživanja 'Potrebne vještine za poslove budućnosti'.

Da ponovno biraju, ispitanici bi željeli raditi u IT sektoru 

„Čini se da interdisciplinarnost dolazi u drugi plan i da su ljudi dosta fokusirani na određene pojedinačne vještine. Iz IT perspektive, interdisciplinarnost postaje sve važnija, odnosno pokušaj integriranja različitih vještina kako bi se one što bolje iskoristile u poslu, posebno u malim i start up tvrtkama“, upozorio je Luka Babić iz Infobipa.

A upravo su IT sektor ispitanici istraživanja naveli kao sektor u kojem bi radili kada bi mogli ponovno birati svoje zanimanje.

Kao vještine budućnosti ispitanici su u najvećoj mjeri prepoznali rad na specijaliziranim informatičkim programima (79%), programiranje (75%), napredno poznavanje rada na računalu (58%) i data analytics (52%), dok su u najvećoj mjeri zastarjelom osobinom koja se podrazumijeva ocijenili osnovno poznavanje rada na računalu (47%).

Među bezvremenskim vještinama ispitanici su u najvećoj mjeri izdvojili znanje stranih jezika (75%), komunikacijske vještine (69%), timski rad (62%) te osobni razvoj (62%).

Inovativnost i kreativnost su ključne osobine budućnosti

Kada su u pitanju osobine ličnosti, ispitanici generalno smatraju kako su osobine ličnosti zaposlenika bezvremenske, ali u najvećoj mjeri kao ključne osobine budućnosti vide inovativnost (50%) i kreativnost (42%).

Zanimljivo je da su ispitanici u najvećoj mjeri kao zastarjele osobine ocijenili poštenje (21%) i društvenost (21%).

Sudionici okruglog stola upozorili su pak da prodajne vještine u budućnosti neće izgubiti na važnosti, kao ni važnost ulaganja u osobni imidž.

„Svi koji traže posao trebali bi 'izbrusiti' svoj brend i svoje profile na društvenim mrežama, posebno na LinekdIn profilu“, savjetovala je Jelena Oreščanin iz Vipneta, a Marina Grabar Giljević iz Addiko banke gledateljima je poručila da slijede svoj osobni interes i motivaciju prilikom izbora poslova. „Drago mi je da ljudi timski rad doživljavaju bezvremenskom vještinom. I dalje smatramo da je bitno surađivati i da šarolik tim doprinosi ostvarenju rezultata“, dodala je Grabar Giljević.

„Budućnost nas tjera da razmišljamo drugačije i da se fokusiramo na rješavanje problema, a ne samo na njegovu identifikaciju. STEM i ulaganje u razvoj ljudi u smjeru drugačijeg razmišljanja, koje je fokusirano na nešto konkretno i primjenjivo u praksi, postaje sve važnije“, zaključila je Iva Lopac Butorac iz HT-a te dodala kako na taj način i poslodavci moraju usmjeravati svoj set kompetencija te sve ono što traže od zaposlenika.

Sudionici okruglog stola zaključili su da je sposobnost prilagodbe također važna osobina te savjetovali kandidatima da upravo nju i proaktivnost iskoriste kako bi se prilagodili novim okolnostima, pronašli posao i ostvarili svoje ciljeve. 

Najveći smo portal za oglašavanje radnih mjesta u Hrvatskoj, ali i među 20 najposjećenijih web stranica u zemlji, s više od 750.000 jedinstvenih posjetitelja svakog mjeseca. Dio smo ALMA CAREER grupacije i dijelimo znanja na tržištima Finske, Baltika, srednje i istočne Europe, te na područjima naše regije. 

Trenutno smo u potrazi za Savjetnikom u prodaji (m/ž) koji će se pridružiti našem prodajnom timu u zagrebačkom uredu. 

Imate li godinu dana radnog iskustva u prodaji, aktivni ste korisnik računala (posebno Excel-a) i govorite engleski jezik, veselimo se vašoj prijavi. Još je bolje ako iza sebe imate 1-3 godine iskustva rada u telefonskoj prodaji!

Zapošljavamo i Administratora u prodaji (m/ž) čiji je glavni zadatak pružiti tehničku podršku kolegama iz prodaje.

Za tu radnu poziciju kvalificiraju vas godinu dana radnog iskustva u administrativnim poslovima, znanje engleskog jezika te izvrsno poznavanje MS Office-a, naročito Excel-a. Ukoliko iza sebe imate i prodajnog iskustva, svakako želimo vidjeti vaš životopis! 

Svoje prijave možete nam slati do 28. rujna! 

Ako već sada razmišljate o poslovnim planovima za jesen, predlažemo vam da u njih zabilježite termin od 19. do 26. listopada.

Tada se, naime, održavaju Virtualni dani karijera i znanja, regionalni sajam koji svake godine posjećuje oko 250 tisuća tražitelja posla te na kojem više od 60 kompanija izlagača pronalazi svoje buduće talente.

Kako sajam funkcionira?

Sajam karijera je virtualna manifestacija u kojoj tvrtke izlagači sudjeluju i predstavljaju se kandidatima putem virtualnih štandova.

Virtualni štand kreira se u tri jednostavna koraka, a jednom kada ste ga kreirali vaši oglasi i ponuda dostupni su kandidatima na svim pametnim telefonima, PC-ima i tabletima tijekom cjelokupnog trajanja sajma, 24 sata dnevno.

Kreiranje štanda jednostavan je i zabavan proces koji vam daje punu slobodu u predstavljanju vašeg poduzeća, proizvoda i usluga, te omogućava da u izravnoj komunikaciji s posjetiteljima – putem chata - predstavite svoje otvorene radne pozicije, edukacije ili radionice i prikupite velik broj prijava kvalificiranih i motiviranih kandidata.

Kako vas promoviramo?

Sudjelovanjem u Virtaulnom sajmu postajete dio milijun kuna vrijedne regionalne medijske kampanje koja promovira Sajam i sve njegove izlagače.

Ime vaše tvrtke promovira se i distribucijom 12.000 podložaka u studentskim menzama, putem B1 plakata na 40 lokacija diljem Zagreba te predstavljanjem tvrtke online prijenosom uživo, putem okruglog stola i webcasta.

Izlagači koji prijave svoje sudjelovanje do 1. srpnja ostvaruju 15% popusta na ranu prijavu!

Za više informacija o sajmu posjetite www.dankarijera.com

Preko 60 poslodavaca iz Litve, Latvije i Estonije ovih se dana predstavlja svima koji su zainteresirani za rad u jednoj od ove tri baltičke zemlje te nudi mogućnost prijave na više od 350 aktivnih oglasa za posao.

Osim prijave na oglase zainteresirani posjetitelji mogu pregledavati profile kompanija, 'chatati' s poslodavcima izlagačima te saznati više informacija o njihovim aktivnostima ili im predavati otvorene molbe za posao.

Organizator Baltic Career Days je CV-online, najjača baltička stranica za zapošljavanje i članica ALMA grupe koji pripada i portal MojPosao.

Baltic Career Days projekt kreiran je zahvaljujući uspješnoj suradnji između baltičkog CV-onlinea i hrvatskog portala MojPosao po uzoru na regionalne Virtualne dane karijera i znanja. 

„Uspješnost sajma na Baltiku dokaz je kvalitete MojPosao platforme za virtualne sajmove te pruža mogućnost budućeg širenja i na ostale zemlje zainteresirane za moderan i inovativan način organizacije ovakvih vrsta sajmova“, istaknuo je Jurica Šarčević, voditelj Regionalnog virtualnog sajma karijera i znanja te koordinator baltičkog sajma karijera s MojPosao.

Šarčević napominje da su pripreme baltičkog projekta započele u siječnju te da je sajam u vrlo kratkom roku privukao velik broj lokalnih kompanija.

Neki od većih regionalnih izlagača na Baltičkom virtualnom sajmu karijera su Hurtigruten, norveška kompanija koja nudi krstarenja po norveškoj obali, Grenlandu i Antartici te Transcom, globalna kompanija koja pruža usluge službe za korisnike i zapošljava oko 30.000 ljudi diljem svijeta.

Njihove oglase, ali i bogatu ponudu ostalih izlagača možete pregledati klikom na sajam. 

Karijere 2015 besplatni je online priručnik koji vas vodi kroz tajne (i zamke) selekcijskog postupka kroz niz jednostavnih i praktičnih savjeta koji nikad ne zastarijevaju. 

Ukoliko želite znati kako: 

• pristupiti potrazi za (prvim) poslom,
• iskoristiti internet u potrazi za poslom,
• stvoriti mrežu kontakata,
• napisati životopis i molbu za posao,
• napraviti dobru pripremu za razgovor za posao,
• pregovarati o visini (prve) plaće,
• odabrati ugovor koji ćete potpisati,
• prekinuti radni odnos...

...počnite čitati

Tema ovogodišnje konferencije bili su izazovi koje pred poduzeća postavljaju mladi talentirani zaposlenici čije se radne navike i očekivanja razlikuju od prethodnih generacija zaposlenika. Konferenciju su otvorili predstavnici organizatora Igor Žonja, direktor tvrtke Tau on-line koja upravlja portalom MojPosao, Raimo Mäkilä, CEO finske AlmaCareer Oy grupe i potpredsjednik Alma Medie te Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke SELECTIO.

Uloga HR-a doživljava velike promjene jer se mijenjaju i osobine lidera te sve što smo do sada poznavali u kompanijama, istaknuli su organizatori konferencije. „Najvažnije je kako poboljšati kulturu kompanije i pripremiti je za budućnost. Uloga HR-a u tome je ključna. HR je onaj koji osluškuje promjene i unosi ih u kompanije čak i tamo gdje kompanije ne razumiju zbog čega bi promjena bila potrebna“, naglasio je Raimo Mäkilä.

Najsnažniji ste koliko je snažna vaša najslabija baterija

Kroz dva dana interaktivnih predavanja i radionica predavači su savjetovali kako povećati angažiranost zaposlenika te općenito osnažiti ljude u modernom poslovnom okruženju gdje prikupljanje informacija i stvaranje kontakata postaje prioritet s kojim je ponekad teško držati korak. „U modernom kompetitivnom okruženju najvažnije je da ste fleksibilni. Nove generacije traže fleksibilno radno vrijeme, traže coacheve od kojih mogu učiti i vrijeme za razvijanje energije koja će poduprijeti dugoročno razvijanje karijere. U tome je važna mentalna, emocionalna i fizička energija. Najsnažniji ste koliko je snažna vaša najslabija baterija. Razmislite što to znači kada ste pod pritiskom“, rekao je Koen Gonnissen, Executive Coach i Trainer te upozorio da je najveći izazov svake kompanije predugo ostajanje u 'komfor zoni': „Mnoge tvrtke ubrzavaju poslovanje: puno mailova, sastanaka. Puno toga radite, ali što ste konkretno napravili? Kada vam ide dobro, organizirajte pauze. To je definicija vrhunskog sporta. Ne možete riješiti problem koristite li isti način razmišljanja kao kada ste taj isti problem stvarali.“

Rasipamo inteligenciju i talent svojih zaposlenika

Jesus Vega, najpoznatiji španjolski govornik i gost predavač na COTRUGLI Business School istaknuo je da u HR-u postoji samo jedna tajna: uvjeriti lidere da samo pomoću ljudi mogu biti bolji i da moraju priznati vrijednost emocionalnog menadžmenta. „Rasipamo inteligenciju i talent svojih zaposlenika, koristimo je svega 10 posto. Obično komuniciramo stvari koje ljudi moraju napraviti, ali ne uključujemo ih u projekt. Možda u prošlosti nije bilo tako lako dati pojedincu ono što treba imati. Međutim, tehnologija nam je više nego ikad pomogla da prilagodimo politiku i programe, rasporede i okruženje potrebama svih individualaca. Ako to tehnologija omogućava, zašto to ljudima ne pružiti? Naš je izbor hoćemo li se vratiti u crno bijeli svijet ili ćemo stvoriti sretno i zabavno okruženje“, zaključio je Vega.  

Jesus Vega, HR Days konferencija 2016., Rovinj

Prvi put mladi ljudi siromašniji od umirovljenika

Mireia Montane, coach i predavačica strateškog menadžmenta ljudskih potencijala, upozorila je da će se do 2030. ugasiti čak polovica dosad poznatih radnih mjesta te da je smanjenje radne snage ozbiljan problem za koji se moramo pripremiti. „Za više od polovice Milenijaca najvažnija stvar je biti dobar roditelj, a za njih 30 posto kvalitetan brak. Posao nije na vrhu prioriteta: mladi ga smatraju dijelom života, ali ne i nečim što bi u njihovom životu zauzimalo posebno važnu poziciju. Što to znači? Morate imati radnu organizaciju u kojoj zaposlenici mogu donositi odluke, a vi im morate vjerovati da donose najbolje moguće odluke. Treba ih educirati u poduzimanju određenih rizika, ali i dati im povjerenje. Dobar je primjer Google, koji zaposlenike stavlja u centar svog poslovanja“, istaknula je Montane.

To je potvrdio i Yannis Koutrakis, IBM-ov Area HR Leader za jugoistočnu Europu, koji je istaknuo da živimo u 'eri timova': „Kompanije se organiziraju sve više oko zajednice i timova zajednice. Taj će se trend nastaviti širiti, a takvo novo izazovno okruženje traži nove vještine. Milenijci posjeduju te vještine. Oni već rade kroz suradnju, interakciju i tehnologiju na način kako mi nismo. Pa ipak, po prvi put u posljednjih trideset godina imamo podatak da su mladi ljudi siromašniji od umirovljenika. Mladi osjećaju velik pritisak na radnome mjestu, nezaposleni su ili potplaćeni. To su problemi o kojima je potrebno ozbiljno razmišljati“, upozorio je Koutrakis.  

HR Days konferencija 2016., Rovinj

Složenost socijalne interakcije danas

Andrey Shtylenko, CEO & osnivač Studio Antara sa sudionicima je održao speed networking, model upoznavanja poslovnih kontakata po metodi brze razmjene informacija u ograničenom vremenu. Robert Torre, psihijatar i kolumnist, govorio je o sindromu narcizma u poduzetništvu te kako se nositi s nadređenima koji stvaraju nekreativno i neproduktivno radno okruženje, dok je Zdravko Petanjek, profesor anatomije i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, održao predavanje o evoluciji mozga kroz adolescenciju. Susan Scott Parker, CEO Business Disabillity International-a, održala je predavanje na temu kako u rad uključiti osobe s invaliditetom te rekla da brojne kompanije nemaju osjećaj kako bi se i same trebale uključiti u zapošljavanje osoba s invaliditetom jer nisu svjesne da zapošljavaju barem deset posto ljudi s nekim oblikom nevidljivog invaliditeta.

Proglašene Najbolje HR prakse 2015.

Na konferenciji je održano svečano proglašenje Najboljih HR Praksi – uspješnih projekata koji su obilježili 2015. godinu. Riječ je o projektima koje su kompanije implementirale u svoja poslovanja te na taj način povećale kvalitetu rada svojih zaposlenika i poslovne rezultate.

Ove godine 19 kompanija prijavilo je 26 HR projekata, a prvo mjesto kao Najbolja HR praksa 2015. osvojila je tvrtka Podravka za projekt „Poticanje kreativnosti zaposlenika kroz uvođenje nove poslovne prakse“. Drugo mjesto osvojio je VIPnet za praksu „Vip alumni“, dok je treće mjesto pripalo Financijskoj agenciji za projekt „Fina DOP – uvažavanjem različitosti rastemo zajedno“.

Konferenciju su podržali partneri COTRUGLI Business School, Otvoreno učilište Algebra, Hrvatska Udruga Poslodavaca, Udruga U4HR, Američka gospodarska komora, Nordijska gospodarska komora te Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Connecting partner konferencije je TELE2, dok su svojim sponzorstvom konferenciju podržale Zagrebačka pivovara i Podravka. Medijski pokrovitelji su tportal, poslovni magazin Lider i Otvoreni radio.   

Znaju li Hrvati profesionalno poslovno komunicirati? Koje su posljedice neprofesionalne poslovne komunikacije, slanja nepotpunih prijava na oglas ili neodgovaranja na prijave kandidata, pitanja su o kojima se malo govori, iako takva loša praksa ostavlja ozbiljne posljedice na poduzeća, ali i na same tražitelje posla.  

MojPosao prvi se u Hrvatskoj ozbiljno pozabavio ovim problemom kada je prije godinu dana pokrenuo kampanju „MojPoslodavac“ i na taj se način aktivno uključio u suzbijanje loše i neprofesionalne komunikacije tijekom selekcijskog postupka. 

Igor Žonja, direktor MojPosao, ističe da portal već dvije godine provodi anketu za ocjenu svih objavljenih oglasa za posao te da je udio oglasa s povratnim informacijama poslodavaca na prikupljene prijave u porastu. Ipak, upozorava da je broj korisnika koji se drže starih obrazaca ponašanja još uvijek zabrinjavajuće visok.  

MojPoslodavac prva je kampanja ovakve vrste u Hrvatskoj. Zbog čega ste ju pokrenuli? Znaju li Hrvati profesionalno poslovno komunicirati?  

Osnovni razlog je potaknuti odgovornost i poštovanje svih sudionika tržišta rada.

S obzirom na relativno dugu povijest postojanja portala imali smo prilike pratiti ponašanje poslodavaca i posloprimaca tijekom prvog koraka selekcijskog procesa, prijavljivanja kandidata, i utvrdili smo da se kandidati uporno prijavljuju na oglase za koje nisu u potpunosti, a ponekad uopće, kvalificirani. Iako je to normalno ponašanje s obzirom na visoku nezaposlenost, treba znati da poslodavci upravo na takve prijave u velikom broju slučajeva ne odgovaraju. Srećom naš sustav omogućuje kandidatima da u svom sučelju vide detalje prijave koja je otišla poslodavcu, inače oni uopće ne bi imali informaciju je li njihova prijava uredno dostavljena. Nama je jasno da tvrtke primaju veliki broj prijava i da ih nije uvijek lako niti sve pročitati, a onda niti odgovoriti na sve, ali poslodavci moraju biti svjesni da i neodgovaranje na prijave šalje javnosti određenu sliku o poduzeću.

Iz tog razloga pokrenuli smo kampanju koju smo usmjerili i na poslodavce i na tražitelje posla. Poslodavce pozivamo na profesionalni pristup u procesu zapošljavanja i davanje povratne informacije na prijave svih kandidata, dok sve tražitelje posla savjetujemo da šalju profesionalno sročenu prijavu na oglase za koje zadovoljavaju barem većinu uvjeta.   

Kako je kampanja konkretno djelovala u praksi? 

U sklopu kampanje poduzeli smo nekoliko akcija: oformili smo ankete koje šaljemo posloprimcima nakon prijava na natječaje gdje ih pitamo jesu li dobili povratnu informaciju od poslodavca te da ocijene kvalitetu oglasa. Izvještaji su dostupni na uvid i poslodavcima kako bi oni osvijestili važnost odgovaranja. Od posloprimaca prikupljamo i pozitivna iskustva o selekciji (čak i u slučajevima kada nisu dobili posao, ali smatraju da su se poslodavci ponašali odgovorno i korektno prema njima), nagrađujemo najbolje priče i promoviramo ih kroz naš portal kako bi ti poslodavci bili uzor ostalima te kako bismo tražiteljima posla poslali pozitivnu poruku da se kvalitetna prijava i profesionalan pristup uvijek isplate. Pokrenuli smo i pilot projekt revizije životopisa, kako bi posloprimcima ukazali na važnost dobro sastavljenog životopisa i prijavljivanja na natječaje koji odgovaraju njihovim kvalifikacijama. U našem sustavu poslodavcima smo maksimalno pojednostavili mogućnost slanja odgovora na prijave kandidata. Uza sve to naši su timovi u svakodnevnoj komunikaciji s poslodavcima i tražiteljima posla te i na taj način potiču odgovornije ponašanje jednih i drugih.  

Prošlo je godinu dana od početka kampanje. Hoćete li nastaviti s njom i jeste li primijetili pomake?

Primijetili smo pozitivne pomake. S jedne strane sve više posloprimaca sudjeluje u povratnim anketama koje im šaljemo, a sve više poslodavaca odgovara na prijave kandidata. Rast je u postotku velik: broj odgovora posloprimaca koji odgovaraju na ankete povećao se za 25%, dok se broj tvrtki koje odgovaraju na sve prijave kandidata povećao za 32%, no apsolutni iznosi su još uvijek niski. Ne možemo očekivati da ćemo preko noći promijeniti ponašanje ljudi, ali u godinu dana ovo je značajan pomak i mi smo uporni, s kampanjom idemo dalje jer vidimo da daje rezultate.     

Kažete da neodgovaranje na prijave kandidata ili pak slanje nepotpunih prijava na oglase za posao povlači ozbiljne posljedice. O čemu se točno radi?

Poslodavci moraju razumjeti da neodgovaranje na prijave kandidata stvara nepopravljivu štetu: poduzeća ugrožavaju svoj ugled i kredibilitet među kandidatima, ali i potrošačima. Prema našem istraživanju više od polovice ispitanika negativno će pričati o poslodavcu od kojeg nisu primili odgovor, a njih trećina će negativno komentirati tvrtku na društvenim mrežama. Znači to je direktan utjecaj na poslovanje i ugled tvrtke.

Tražitelji posla koji nakon niza prijava nisu dobili odgovore gube nadu što im otežava daljnje traženje posla i dodatno potiče nesmotreno prijavljivanje na veliki broj oglasa čijim uvjetima ne odgovaraju. Tako se vrtimo u krug: poslodavci su nezadovoljni velikim brojem prijava koje ne udovoljavaju kvalifikacijama, a posloprimci su nezadovoljni jer poslodavci ne odgovaraju na njihove prijave. Sve to dodatno povećava kaos i pesimizam na tržištu rada.

Koji biste savjet, temeljem dosadašnjeg iskustva, dali akterima na tržištu rada?

Jedini savjet koji imamo, a u srži je ove kampanje, da apeliramo na važnost odgovornog i uvažavajućeg odnosa između poslodavaca i tražitelja posla.

Selekcijski proces sve je važniji u plasiranju slike o sebi kao poslodavcu. Čak i novi trendovi kao što su online prijave na oglas, intervjui putem Skypea ili video životopisi ne mijenjaju činjenicu da odgovorna i profesionalna poslovna komunikacija mora postojati s jedne i druge strane. Mi smo tu da olakšamo taj prvi korak i pomognemo i jednima i drugima.