Nedavni blagdan Tijelovo obilježavao se u četvrtak te je prema procjenama gotovo 800.000 građana iskoristilo slobodan dan ili godišnji odmor kako bi radni petak pretvorili u neradni i time povezali četiri neradna dana.
Ako je više od polovice od 1,461.135 zaposlenih radnika iskoristilo "pravo na produljeni vikend", lako je doći do spoznaje kakav utjecaj na produktivnost hrvatskoga gospodarstva ostavlja spajanje vikenda.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Đuro Popijač smatra kako je spajanje državnih praznika s vikendom u Hrvatskoj vrlo popularno, ali negativno utječe na gospodarstvo i smanjuje razinu produktivnosti te nije način na koji treba prakticirati kulturu rada.
"Privatnici si ne mogu dopustiti spajanje vikenda i obustavu proizvodnje, kao što to mogu tvrtke koje su u poziciji monopola i ne ovise o tržišnoj utrci. Produljeni vikend pojam je poznat samo radnicima koji žive na tuđi račun jer ne ovise o svojoj proizvodnji", kaže Popijač te ističe kako trinaest državnih praznika daje dovoljno prilika za pretvaranje radnih dana u neradne, što puno košta i naposljetku je nenadoknadivo.
Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), smatra da su produljeni vikendi mogući samo u državnim ustanovama i javnom sektoru.
"Nedopustivo je da se cijeli uredi zatvaraju u vremenima u kojima govorimo da nam treba više rada i zaposlenosti", kaže Ana Knežević i dodaje kako je tome pridonio zakonodavac čestim mijenjanjem i povećavanjem broja državnih praznika.
Sociolog Igor Filajdić ističe kako "društvo mora imati ekonomsku predispoziciju za spajanje vikenda, no kapitalistička društva to ne dopuštaju jer su svjesna kolike gubitke stvara gubitak jednog radnog dana".
Filajdić dodaje kako "psihologija i sociologija rada ukazuju na to da je dulji odmor znatno učinkovitiji nego više kraćih. Korist spojenih vikenda na individualnoj je razini zanemariva jer je odmor predviđen na godišnjoj razini u većem razdoblju, a kraći predstavljaju tek izražavanje ljudske komocije".
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
