Ulaskom Hrvatske u EU, sudeći po iskustvima iz zemalja članica, u našoj će zemlji početi utrka u kojoj će natjecatelji biti poznavatelji stranih jezika.
Uz uobičajeno poznavanje engleskog, njemačkog, talijanskog ili nekog drugog od svjetskih jezika, Europska će Unija u Bruxelles pokušati privući i one koji govore manje popularne jezike.
Za posao prevoditelja za potrebe EU u Bruxellesu danas plaćaju najmanje 3.700 eura. To je 5 puta više od prosječne hrvatske plaće, odnosno 13 puta više od onoga koliko mjesečno zaradi blagajnica.
Potreba za prevoditeljima, objašnjava Jasmina Novak, načelnica samostalne službe za prevođenje iz područja europskih integracija MVPEI, rast će što je Hrvatska bliže dugoočekivanom ulasku u Uniju, a kroz nekoliko godina Hrvatska će ukupno trebati nešto više od 160 akreditiranih i specijaliziranih prevoditelja.
Što se tiče usmenih prevoditelja, Hrvatska će u Bruxellesu trebati njih između 80 i 120, a za pismeni dio posla bit će potrebno oko 40 osoba, s obzirom na to da se znanje usmenog i pismenog prevođenja razlikuje te jedni ne mogu raditi drugo.
Kod nas trenutačno postoji 15 akreditiranih prevoditelja koji su prošli test organiziran u Ministarstvu i koji, po potrebi, odlaze u Bruxelles kako bi obavili dio posla.
"Jednom kada uđemo u Uniju, 160 prevoditelja trebat će se preseliti u taj grad, za što trenutačno još nemamo kandidata", objašnjava Novak.
Natječaj za prevoditelje, dodaje Novak, bit će objavljen godinu i pol dana prije pristupa Uniji, a do tada će Hrvatska obrazovati potreban kadar kojem će se odlazak u stranu zemlju itekako isplatiti.
Osim plaće koja doseže gotovo 4.000 eura, svaki prevoditelj koji preseli u Bruxelles mjesečno će dobivati i dodatak u iznosu od 17% od ukupne plaće zbog toga što radi i boravi izvan zemlje.
Osim toga, mjesečna će primanja rasti ovisno o potrebi za jezikom koji pojedini prevoditelj govori te ovisno o stažu. Najviša plaća, doznajemo, tako ukupno može narasti na vrtoglavih 8.000 eura.
No, primamljiva primanja, govore iskustva iz susjedne Slovenije, ponekad nisu dovoljna da prevoditelj odluči napustiti svoju domovinu. Iako u glavnom gradu Belgije trenutačno u prevoditeljskom pogonu živi i radi 4.500 stručnjaka, malo je slovenskih prevoditelja pristalo napustiti svoju zemlju.
Kakav je slučaj u Hrvatskoj, kaže Jasmina Novak, u MVPEI-u još ne znaju, ali se nadaju da će nekoliko godina koje su pred nama biti dovoljne da se određeni broj akreditiranih prevoditelja odluči upustiti u rizik.
Voditeljica studija konferencijskog prevođenja doc. dr. Goranka Antunović, i sama konferencijska prevoditeljica, objašnjava da će studij iz godine u godinu primati sve veći broj studenata, ovisno o njihovu interesu, a kaže kako bi bilo idealno kada bi godišnje na tržište "izbacili" 10 do 15 specijaliziranih prevoditelja.
Hrvatska za sada, koliko je meni poznato, pri Europskoj komisiji ima jednog stalno zaposlenog službenog prevoditelja čiji je radni jezik hrvatski, a kako će ih uskoro svakako trebati više, bilo je potrebno osigurati uvjete pod kojima će se ljudi obrazovati.
"Nije dovoljno samo završiti studij nekog stranog jezika da bi čovjek mogao otići raditi u Bruxelles, a i inače biti konferencijski prevoditelj. Za potrebe EU Hrvatska mora ponuditi vrsne prevoditelje, u svrhu čega je i organiziran postdiplomski studij" priča Antunović.
U svrhu upoznavanja s radom u EU, nastavila je Antunović, europski parlament uskoro će organizirati i takozvani "staž" za hrvatski jezik.
To znači da će odabranih 6 do 7 kandidata na nekoliko tjedana otići u Bruxelles i tamo se upoznati s institucijama Unije te prisustvovati sesijama i seminarima. Nakon toga moći će polagati i akreditacijski test kojim će, ako ga zadovolje, dobiti priliku po potrebi raditi za Uniju.
Taj "honorarni" posao za prevoditelje je također jako isplativ. Naime, za jedan dan prevođenja, doznajemo iz Bruxellesa, akreditirani prevoditelji dobiju honorar od čak 400 eura, a vremenski ne rade više od 5 sati na dan. Uz to, s obzirom na to da su na putovanju, dobiju i dnevnice te dodatne stimulanse.
Zanimanje za posao hrvatskog prevoditelja u EU osim u Hrvatskoj postoji i u Nizozemskoj. Naime, u EU se šuška da taj posao žele prevoditelji koji sada rade na Međunarodnom sudu za ratne zločince u Haagu.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
