Pad udjela mirovina u prosječnoj plaći koji je u veljači dosegao najnižu razinu u zadnjih nekoliko godina od 38,9% samo je privremene naravi, a tijekom ove godine može se očekivati rast mirovina, pa tako i njihova udjela u prosječnoj plaći, kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Visina prosječne mirovine (1.999 kuna) nije u padu, već je na pad udjela mirovina u prosječnoj plaći utjecalo to što je izračun postotka rađen neposredno pred redovito polugodišnje usklađivanje mirovina, a za usporedbu se uzimala plaća iz studenoga, koja je u odnosu na mjesec ranije porasla za 5,3%, objasnila je viša koordinatorica u HZMO-u Ljiljana Marušić.
Dakle, mirovina nije odmah pratila nagli rast plaća, ali se povećanje mirovina može očekivati nakon redovitog usklađivanja koje će umirovljenici dobiti u travnju, s mirovinama za ožujak i zaostacima za siječanj i veljaču.
U HZMO-u očekuju da će se do kraja godine svakako pokazati pozitivan efekt isplate dodatka na mirovine novih umirovljenika, te izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje su povećale dio zaposlenih korisnika invalidskih mirovina, prijevremenih starosnih mirovina i najniže mirovine za nove umirovljenike s 31 i više godina staža.
Međutim, činjenica je da mirovine i dalje ne prate rast plaća i nisu ni blizu udjelu u prosječnoj plaći od 50%, kako se predviđalo sporazumom iz 2003. godine.
"Mirovine će rasti, ali s obzirom da u prosjeku ipak rastu sporije od plaća, može se reći da usklađivanje mirovina prema važećem zakonu, odnosno tzv. švicarskoj formuli, uz ostale faktore, utječe na postupno smanjivanje udjela mirovine u prosječnoj plaći", kaže Marušić.
Ne treba zaboraviti ni da je Hrvatska zemlja s izraženim demografskim starenjem u kojoj je 1990. jednog umirovljenika financiralo troje zaposlenih, a danas svega 1,4, te da sustav mora biti dugoročno i kratkoročno financijski održiv.
Na ukupni izračun prosječne mirovine, napominje Marušić, utječe i struktura umirovljenika u koju ulazi više od 100.000 onih koji su mirovinu, osim u Hrvatskoj, ostvarili i u inozemstvu, a statistički se uračunava samo "hrvatski dio", koji je u prosjeku 650 kuna. Tu su i niske poljoprivredne mirovine te dio invalidskih mirovina onih koji još uvijek rade i primaju plaću, a sve to snižava ukupni prosjek mirovina.
Za razliku od ukupnog prosjeka, udio prosječne starosne mirovine za puni staž (40 godina) u prosječnoj plaći iznosi 62%, zaključuje Marušić. (Hina)
