U Izvješću o globalnoj konkurentnosti Hrvatska tek 75. po visokom obrazovanju
Nedavno predstavljeno "Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2009. – 2010." pokazalo je da se Hrvatska nalazi tek na 72. mjestu, među 133 zemlje. Iako su na području primarnog obrazovanja, kao jednog od faktora konkurentnosti, uočeni pozitivni pomaci i ostvarene dobre ocjene, zabrinjava podatak da smo, prema konkurentnosti visokog obrazovanja, zauzeli tek 75. mjesto.
Konkurentnije visoko obrazovanje od nas imaju Slovenija, Crna Gora, Makedonija te Srbija. Istovremeno, prema mjerilima kvalitete obrazovanja za upravljačke funkcije, tzv. menadžment studija, Hrvatska je ostvarila još lošiji rezultat. Svrstana je na 89. mjesto, a od zemalja u okruženju, iz nas su ostale samo BiH i Srbija, piše Ksenija Puškarić u Poslovnom dnevniku.
Upravljanje velikim tvrtkama
Prof. dr. sc. Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost te profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, objašnjava da smo jednostavno "podbacili na više različitih razina".
"Kvaliteta visokog obrazovanja mjeri se prosjekom studiranja te postotkom diplomiranih prema broju upisanih studenata. Kod nas prosječno studiranje iznosi sedam godina, što je daleko više od ostalih europskih zemalja, a postotak studenata koji diplomiraju je manji", objašnjava profesorica Singer. Međutim, dodaje, to nisu jedini problemi s kojima se suočava hrvatski obrazovni sustav.
Posebno ističe lošu rangiranost studija menadžmenta, što stvara brojne probleme, ne samo u obrazovanju nego i u praksi. Na fakultetima se uglavnom podučava upravljanje velikim poduzećima, čiji je broj u Hrvatskoj gotovo zanemariv, pogotovo u odnosu na globalnu pojavu multinacionalki s kojima su hrvatske tvrtke neusporedive.
"Kod nas je situacija bitno drukčija. U Hrvatskoj prevladavaju mala i srednja poduzeća, a upravljanje takvim subjektima bitno je drukčije od upravljanja velikima, no obrazovni programi to ne razlikuju."
Uvjeti rada nepromijenjeni
"Nadalje, ti studiji ne smiju biti općeniti, što je kod nas slučaj. Drastične su razlike između menadžmenta za upravljanje procesima, strateškog menadžmenta, marketinškog menadžmenta, upravljanja financijama, liderstva i drugih specifičnih sadržaja. Ishod takvog obrazovanja u praksi, primjerice, rezultira slabom implementacijom novih tehnologija u tvrtke, što je još jedan segment po kojem se mjeri konkurentnost, a na kojem zapravo padamo", ističe profesorica Singer.
Iako je bolonjski proces skratio studiranje, prema njezinu mišljenju malo je toga učinjeno na implementaciji pravih vrijednosti tog sustava obrazovanja. Hrvatsko visoko obrazovanje se i dalje ne može pohvaliti interaktivnom nastavom i boljim uvjetima rada.
Također, Hrvatskoj kronično nedostaju kvalitetni studijski programi koji trebaju pratiti dugoročne potrebe tržišta rada uz usklađivanje upisnih kvota s tim potrebama. Međutim, Hrvatska se nikada nije ozbiljnije pokušala suočiti s ovim problemom. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik