Da bi podigla stopu zaposlenosti država će morati zapošljavati nezaposlene, ali i aktivirati umirovljenike
Hrvatski umirovljenici u prosjeku imaju 50 godina, što je vjerojatno europski rekord, pokazala je nedavna studija Svjetske banke. Analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) također pokazuje da naši građani prerano napuštaju svijet rada: oko 73.000 stanovnika u dobi od 35 do 49 godina života otišlo je u mirovinu i više ne radi.
Dakle, od ukupnog stanovništva te dobi, čak ih je 8 posto umirovljenog, a među njima su uglavnom muškarci, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Među muškarcima od 35 do 39 godina života, 8 posto je umirovljenika. Većinom je riječ o braniteljima ili policajcima koji su, kad je počeo Domovinski rat, bili u dobi od 17 do 22 godine. Umirovljenih muškaraca u dobi od 40 do 44 godine još je više – 12 posto ili svaki osmi, a Hrvatska je uz Mađarsku i Maltu neslavni rekorder s najnižim udjelom zaposlenosti stanovništva u Europi. U Hrvatskoj od stotinu stanovnika u radnoj dobi, radi samo njih 57, dok u primjerice Danskoj, radi njih 78.
Nezaposleni u najproduktivnijim godinama
Svjetska je banka zbog toga i upozorila Hrvatsku da se gospodarstvo neće moći dalje razvijati, ako se što prije udio zaposlenih ne poveća barem na 65, što bi značilo da onda moramo zapošljavati nezaposlene, ali i aktivirati umirovljene. Da bi se stopa zaposlenosti podigla na 65 posto, trebalo bi otvoriti približno 200.000 radnih mjesta, a umjesto toga, Hrvatska zatvara i ona koja ima.
Najporazniji su pak podaci o nezaposlenosti muškaraca u najproduktivnijim godinama. Čak 12 posto muškaraca u dobi od 40 do 44 godine nema posla, jednako kao i 17 posto muškaraca između 45 i 49 godina. Svi su većinom u mirovini.
Za razliku od njih, žene masovnije počinju odlaziti u mirovinu tek nakon 55. godine života, kada ostvare uvjete za prijevremeno umirovljenje.
Zaboravljeno zbog krize?
Premda je i Svjetska banka spomenula da treba pronaći način da se umirovljenike vrati u tvornice i urede, analitičar HZZ-a Darko Oračić vjeruje da je kriza to pitanje bacila u drugi plan. "Država prvo mora riješiti problem nezaposlenosti, a tek onda se baviti radnim angažmanom", ističe Oračić.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagreba također smatra da se problem poražavajućeg broja mladih umirovljenika ne može ni brzo ni lako riješiti. "Njihov je problem dvojak. Društvo im mora osigurati mirovinu, a oni sami ne pridonose zajednici svojim radom. Rješenje bi bio neki oblik radnog angažmana", dodaje Nestić. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
