Dob umirovljenja za žene i muškarce treba izjednačiti i podići, jer se životni vijek produljuje.
Zoran Anušić, viši ekonomist u uredu Svjetske banke i priznati stručnjak za mirovinske sustave, jedan je od tvoraca mirovinske reforme u Hrvatskoj, a o toj ga je temi, za Jutarnji list, intervjuirala Gordana Galović.
Anušić je u intervjuu ocijenio da su mjere koje Vlada namjerava provesti u mirovinskom sustavu nužne i opravdane, te da su logičan nastavak mirovinske reforme iz 1998. i 2002. godine. Istaknuo je da se dob umirovljenja za žene i muškarce treba izjednačiti i podići, jer se životni vijek produljuje. "Za svaku godinu prijevremenog umirovljenja pravedno je umanjiti mirovinu za četiri-pet posto. Stopu za drugi stup trebat će postupno podizati ovisno o fiskalnom kapacitetu. Sustav povlaštenih mirovina trebat će pažljivo promisliti i razraditi opcije za njegovu postupnu konvergenciju općem sustavu ili uspostavu na drugačijim osnovama", kazao je Anušić.
Što se podizanja dobi umirovljenja tiče, kazao je da recepta nema, ali da je odluka Ustavnog suda da se dobne granice za odlazak u mirovinu za muškarce i žene trebaju izjednačiti do 2018. godine. Prema tome, dobna granica za žene bi se od sljedeće godine trebala povisivati za oko osam mjeseci godišnje. Ako bi se pritom pristupilo povećanju i dobne granice za muškarce i to tempom od dva mjeseca godišnje, dobna granica za žene bi se trebala povisivati još brže.
Na pitanje je li sustav u kojem za isplatu mirovina godišnje treba 35 milijardi kuna, a od doprinosa se prikupi 19 milijardi, uopće održiv, Anušić je odgovorio da bi takav sustav bio neodrživ da je ta razlika nastala samo kod mirovina na temelju zaposlenja, odnosno onih za koje je plaćen doprinos. Ali, naglašava, nije tako jer razlika od 16 milijardi koja se transferira iz proračuna pokriva dodatke, mirovine po posebnim zakonima i tranzicijski trošak drugog stupa, dakle sve one troškove koje je na sustav osiguranja dodatno izglasao zakonodavac.
Što se rasta doprinosa za drugi stup tiče, Anušić smatra da bi se, ovisno o tome kako će se rješavati razlike u mirovinama po starom i novom sustavu, stopu za drugi stup možda moglo postupno povisiti na deset posto kroz pet godina, počevši već od 2011. Pritom bi se stopa za prvi stup trebala postupno smanjivati, a razlika doprinosa namiriti iz proračuna, što se višestruko vraća manjim izdacima u sustavu solidarnosti u budućnosti.
Dodao je i da, što se stabilnosti trostupnog mirovinskog sustava tiče, odluke o uvođenju usklađivanja mirovina s plaćama i smanjenje penala za prijevremeno umirovljenje, nisu bile najsretnije. No, staro usklađivanje je vraćeno, a stari penali bit će uskoro. Također, otvaranjem pitanja duga umirovljenicima paralelno s početkom mirovinske reforme, provođenje višestupne reforme pod stalnim je političkim pritiskom.
(T. B.)
Izvor: Jutarnji list
