Svaka četvrta osoba u svijetu drži da se uspješno nosi s financijskom krizom, ali je porastao broj onih koje je kriza najteže pogodila.
Njih je sada 13 posto, dok ih je 2008. bilo 10 posto. Pokazalo je to najnovije istraživanje Gallupa o utjecaju financijske krize na svakodnevni život u cijelom svijetu.
Također, sve je veća razlika između onih koji jedva preživljavaju i onih koji su se uspjeli oporaviti od krize. To pokazuje, kažu u Gallupu, da se materijalni, emotivni i duhovni prosperitet svijeta smanjio, piše Jutarnji list.
To se dogodilo ponajviše zbog početka ekonomske krize 2008. godine, ali je na pad dobrobiti također utjecalo i Arapsko proljeće, ratovi u Afganistanu i Iraku i ostali sukobi u svijetu koji su utjecali na smanjenje kvalitete života pojedinaca u nemirnim sredinama. Tako je stopa dobrobiti u Europi, SAD-u i Kanadi te na Bliskom istoku i sjeveru Afrike varirala između 2006. i 2011. godine.
U Europi se zbog krize dobrobit smanjila sa 29 posto koliko je iznosila 2008. na samo 18 posto. Ista je stopa u Americi i Kanadi na početku krize 2008. bila dvostruko viša nego u Europi, čak 60 posto, ali se 2011. spustila na 54 posto. Dakle, kriza je evidentno utjecala na povećanje razlika na povećanje razlika između Europe i Amerike. Tako jedva petina Europljana smatra da ima dobar materijalni i duhovni život, dok tako misli svaki drugi Amerikanac.
No, potpuno drugačiji scenarij dogodio se u Latinskoj Americi. Tamo se, naime, dobrobit nakon početka krize 2008. povećala. Tako se potvrdilo da su snažne fiskalne reforme u tamošnjim državama pomogle stanovništvu da se lakše nosi s olujom krize. Ipak, iako podaci pokazuju da se ekonomski oporavak nazire u mnogim dijelovima svijeta, brojni stanovnici koji su sve siromašniji taj napredak ne osjećaju.
Činjenica da se dio stanovništva vrlo teško i ekonomski i psihološki oporavlja potkrepljuje tvrdnju da su i uspješnost i trpljenje posljedica krize izravno povezani s visinom kućnih prihoda. Među onima s najnižim prihodima kućanstva koji žive s dva dolara ili manje na dan u svijetu – a takvih je oko 40 posto, čak 19 posto trpe siromaštvo, dok ih se deset posto smatra uspješnima.
Među stanovništvom sa srednjim prihodima, a njih je oko 50 posto, 28 posto ih prosperira, dok je osam posto teško pogođeno krizom. U kategoriji s najvišim prihodima, a takvih je 10 posto, njih 55 posto prosperira, a samo ih je tri posto u velikim problemima. Očito je da su se oni koji se smatraju uspješnima relativno brzo oporavili nakon prvog udara krize, dok je stopa onih koji su snažno pogođeni problemima i dalje visoka, što znači da financijski najranjivije kategorije dulje trpe posljedice krize, zaključak je istraživanja. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
