Stručna praksa za većinu je mladih stručnjaka prilika da primjene svoje znanje, ali i da stupe u kontakt s poslodavcima.
Kakva su njihova dosadašnja iskustva i jesu li zadovoljni odrađenom stručnom praksom istražio je portal MojPrviPosao na više od 450 ispitanika.
Naknada za odrađenu praksu u prosjeku iznosi 1600 kuna
Većina ispitanika (66%) odradila je stručnu praksu tijekom školovanja, dok ih 34% nije imalo tu priliku. Od ispitanika koji su odradili stručnu praksu, 45% njih praksu je odradilo tijekom trajanja fakulteta ili više škole. Trećina ispitanika (30%) praksu je imala u srednjoj školi, dok ih je 25% praksu odradilo dvaput – u srednjoj školi i nakon nje.
Trećina ispitanika (32%) na stručnoj je praksi provela mjesec do dva, dok je druga trećina (30%) bila na praksi duže od dva mjeseca. Praksu od 2 tjedna ili manje odradilo je 28% ispitanika, a 10% ih je na praksi bilo 2 mjeseca.
Čak 63% ispitanika smatra da je stručna praksa trajala prekratko, dok je za 32% trajala točno onoliko koliko treba. Za svega 5% ispitanika praksa je trajala predugo.
Većina ispitanika (76%) za odrađenu praksu nije dobila novčanu naknadu, dok je malo više od petine ispitanika (24%) bilo plaćeno za svoj trud te im je prosječna naknada iznosila 1600 kuna.
Pronalazak tvrtke koja nudi stjecanje prakse prvi je 'ozbiljan' kontakt s poslodavcima, stoga je 40% ispitanika bilo proaktivno i sami su pronašli poslodavca kod kojega žele odraditi praksu. Malo manje od trećini ispitanika (28%) u stjecanju prakse imalo je pomoć škole ili fakulteta, a 27% njih pomoć je potražilo od obitelji ili poznanika. Neke druge opcije, kao što su studentske udruge, navodi 5% ispitanika.
Čak trećini ispitanika (31%) nije bio dodijeljen mentor u tvrtki u kojoj su odrađivali praksu. Mentora koji ih je uvodio u poslovne procese imalo je 69% ispitanika.
Nakon određene prakse, ponudu za ostanak u tvrtki dobilo 14% ispitanika
Kada je u pitanju zadovoljstvo praksom, više od polovice ispitanika (56%) smatra da je mogla biti i bolja. Ispitanici komentiraju da je 'trebalo biti više zadataka vezano za struku' te da je 'praksa trebala trajati dulje kako bi se uspjeli uključiti u projekte koje ta tvrtka radi'.
Čak 23% ispitanika smatra da tijekom stručne prakse nisu naučili ništa novo. „Nažalost poslodavci praktikante iskorištavaju samo za sitne poslove“ objašnjava jedan od ispitanika, dok drugi dodaje: „Mentori su potpuno nezainteresirani, čak i kada sami pokažemo inicijativu za učenjem.“
Malo više od petine ispitanika (21%) tvrdi da je jako zadovoljno naučenim tijekom prakse. „Poslodavac, kao i njegovi zaposlenici, bili su i više nego susretljivi i spremni pomoći – kako znanjem, tako i savjetima o karijeri“ iskustvo je jednog od ispitanika.
Na pitanje što bi mijenjali u stručnoj praksi, većina ispitanika (67%) navodi da je potrebno poraditi na kvaliteti jer se praktikantima ne posvećuje dovoljno vremena, a polovica (50%) smatra da praksa prekratko traje.
Da prakse nisu dovoljno plaćene smatra 41% ispitanika, dok ih 31% navodi da često nisu vezane za struku. Tek 6% ispitanika ne bi mijenjalo ništa, dok drugih 6% navodi neki drugi razlog nezadovoljstva (npr. da je potrebna motivacija poslodavaca i da bi se fakulteti trebali više angažirati oko pronalaska tvrtke).
Svrha stručne prakse je povezivanje teorije naučene 'u klupama' s poslovnim procesima, no tek je 17% ispitanika u potpunosti imalo praksu povezanu s 'teorijom'. Više od polovice ispitanika (53%) tvrdi da im je praksa služila samo za djelomično povezivanje teorije s praksom, dok ih petina (20%) nije radila zadatke povezane s naukom. Izuzetno nezadovoljstvo danim radnim zadacima izražava 11% ispitanika.
Većina praktikanata ostaje nezamijećena stoga sumnjaju u prednosti prakse
Stručna praksa može biti i dobar 'ulaz' na tržište rada - 14% ispitanika dobilo je ponudu za posao u tvrtki u kojoj su odradili praksu. Visokih 86% ispitanika ostalo je nezamijećeno te im poslodavci nisu ponudili priliku za daljnje dokazivanje.
Tek 13% poslodavaca ponudilo je preporuku svom praktikantu, dok to nije učinilo više od trećine poslodavaca (37%). Polovica ispitanika (50%) nije ni tražila preporuku od tvrtke u kojoj su odradili praksu.
Većina ispitanika (63%) smatra da prilikom zapošljavanja nitko ne gleda stručnu praksu kao prednost te im ona stoga nije olakšala pronalaženje posla. Malo manje od trećine ispitanika (28%) spada u 'klasu optimista' navodeći da im je stručna praksa bila korisna iako se još nisu zaposlili jer sada barem imaju nekakvog radnog iskustva.
Najsretniji ishod doživjelo je 9% ispitanika koji ističu da su se zbog odrađene prakse lakše zaposlili.
Iako nezadovoljni konceptom i provedbom stručne prakse, većina ispitanika (84%) smatra da je ona svakako potrebna jer priprema mlade za tržište rada, dok ih 16% i dalje smatra da, zbog niske razine kvalitete koju pruža, praksa nije potrebna.
