Članstvo u EU Hrvatskoj je donijelo brojne koristi, no samo po sebi nije riješilo nagomilane ekonomske probleme. Za tako nešto potreban je veći i zdušniji angažman nacionalnih vlasti, smatra Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
Analiza obrađuje izglede jačanja konkurentnosti regije u cjelini, pa tako i Hrvatske. Vrlo je zanimljiv trenutak u kojem se ona pojavljuje, s obzirom na to da smo upravo obilježili trogodišnjicu članstva u EU, a pred nama su i novi, izvanredni parlamentarni izbori, nakon kojih bismo trebali dobiti i novu vladu, piše Jutarnji list.
U dijelu koji se bavi Hrvatskom stručnjaci WIIW-a, među ostalim, ocjenjuju da hrvatsku političku scenu karakterizira 'paralizirajuća podjela' na dva politička bloka - jedan predvođen HDZ-om, a drugi SDP-om. Među njima, zaključuju, u ekonomskoj politici nema većih razlika, a glavna kost razdora u hrvatskoj politici i dalje je odnos prema Drugom svjetskom ratu i poraću.
I dalje smo, međutim, pri samom dnu ljestvice EU po razvijenosti i standardu.
"Hrvatska je jedna od najmanje prosperitetnih zemalja u Europi", ističe se u analizi WIIW-a, uz napomenu kako je hrvatski BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, koji nivelira razlike u cijenama među zemljama, a po kojem je Hrvatska na samom dnu EU, naprednija jedino od Rumunjske i Bugarske, tek na otprilike polovici onoga u Njemačkoj.
"Još početkom 80-ih godina dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je gotovo dvije trećine onoga u Njemačkoj, no otad je znatno pao", poručuju iz WIIW-a.
Njihove preporuke govore o pet mjera koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo. Riječ je o politici plaća, koja bi se temeljila na socijalnom dijalogu, zatim o obrazovnoj reformi, kojom bi se posebno potaklo doškolovanje, pa o boljem korištenju sredstava iz fondova EU i o smanjenju 'loših kredita', što bi se, po njima, moglo postići i osnivanjem 'bad banke', o čemu se u Hrvatskoj već govorilo. Konačno, smatraju u WIIW-u, vlasti u Zagrebu trebale bi nastaviti s internom devalvacijom, koja zamjenjuje politički nepopularnu i u hrvatskim vjetima opasnu devalvaciju valute.
Hrvatski ekonomisti slažu se s ocjenom WIIW-a da je polarizirana hrvatska politika uteg reformskom procesu, no ne prihvaćaju sve mjere koje nude stručnjaci WIIW-a.
"Interna devalvacija koja se dosad provodila dala je određene rezultate, cijenu rada smo donekle prilagodili drugim zemljama srednje i istočne Europe", napominje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke. Dodaje i kako u Hrvatskoj ima dosta prostora za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na potrošnju i imovinu, posebno kroz trošarine i porez na imovinu.
Ekonomisti se slažu i da bi Hrvatska trebala bolje iskorištavati prilike koje joj pružaju fondovi EU. Kada je riječ o socijalnom dijalogu, kažu da ga nema dovoljno, ali dio ih upozorava i da kod njega nedostaje osjećaj sugovornika za stvarnost. Reformu obrazovanja svi podržavaju, no ne slažu se s načinom rješavanja 'loših kredita' koje predlaže Bečki institut.
