Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu je 3% viša od prosjeka i iznosi 5.606 kuna.
Prema podacima servisa MojaPlaća u trećem kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.418 kuna, što je za 1% manje nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća nije se mijenjala.
Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.624 kune što je također 1% manje nego u prošlom kvartalu.
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 117% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (61% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+35%) te informacijskih tehnologija (+32%).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-46%), pomoćnim zanimanjima (-41%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-36%).
Muškarci i dalje više plaćeni
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 9% višu plaću od žena, što je nešto manja razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila 9%. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.652 kune, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.178 kuna.
U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca niža je za 1%, dok se prosječna plaća žena nije mijenjala.
Prvostupnička diploma donosi tek 1% višu plaću
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 52% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 32% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ispitanici sa završenim fakultetskim obrazovanjem I. stupnja, prvostupnici, imaju 1% višu plaću od prosjeka i 17% nižu od ispitanika s visokom stručnom spremom.
Najviše plaćaju strane tvrtke, u prosjeku 6.253 kune
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 15% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.253 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.134 kuna (5% manje od prosjeka), baš kao i u udrugama (-5%)
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu je 3% viša od prosjeka i iznosi 5.606 kuna.
Više zaposlenika znači i višu plaću
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.704 kune, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 6% niža od prosjeka i iznosi 5.117 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.705 kuna i 5% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama do 1.000 zaposlenika; 8% viša od prosjeka i iznosi 5.826 kuna.
Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, najviše plaće su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Gledano prema županijama, najniže plaće u trećem kvartalu 2016. zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, čak 22% ispod prosjeka, te u Virovitičko-podravskoj županiji gdje su plaće 20% niže od prosjeka.
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 12% iznad prosjeka i ona iznosi 6.095 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka (-3%) i Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 3% niže od prosjeka.
Početnicima 16% niža plaća od prosjeka
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 16% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću.
S tri do pet godina iskustva plaća je 8% viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je 10% viša od prosječne.
Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26% niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 55 godina i više imaju 19% višu plaću od prosječne.
