Ovo su rezultati međunarodnog istraživanja o zadovoljstvu plaćom, koje je provedeno u studenom i prosincu 2017. na više od 34.000 ispitanika u 10 europskih zemalja.
Zaposlenici koji se osjećaju nedovoljno plaćenima imaju veću vjerojatnost da će tražiti novi, bolje plaćen posao kao najprihvatljiviji način povećanja prihoda. Ovo su rezultati međunarodnog istraživanja o zadovoljstvu plaćom, koje je provedeno u studenom i prosincu 2017. na više od 34.000 ispitanika u 10 europskih zemalja. Istraživanje je proveo Paylab Compensation Monitor, koji redovito prati nagrađivanje i trendove na tržištu rada, a kojeg je dio i hrvatska MojaPlaća. U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo više od 3.000 ispitanika.
Put do veće plaće vodi preko novog posla
Mogućnost ostvarivanja viših primanja, dvije trećine (66%) zaposlenika iz Hrvatske vidi jedino u traženju novog posla.
Opcije kao što je iniciranje rasprave o plaći i pregovaranje o povišici s nadređenim bira svega četvrtina (25%) potplaćenih zaposlenika. Petina potplaćenih zaposlenika odlučila je razgovarati s nadređenim na temu napredovanja u karijeri (22%). Oko petine (20%) zaposlenika pokušalo bi pronaći dodatni posao za povećanje dohotka. Petina zaposlenika (19%) razmotrilo bi pokretanje vlastitog posla.
Zanimljivo je da je anketa pokazala da zaposlenici, koji su procijenili svoju zaradu kao adekvatnu, imaju puno veću sklonost ostati raditi kod trenutnog poslodavca. U usporedbi s osobama koje smatraju da su potplaćene, ispitanici koji smatraju da su adekvatno plaćeni prije će odabrati napredovanje u karijeri na višu poziciju (40%) ili daljnje obrazovanje (39%) kao dio strategije povećanja dohotka. Druga mogućnost koju preferiraju zaposlenici koji smatraju da su adekvatno plaćeni je prekovremeni rad (13%). Sukladno tome, ovi ispitanici manje su skloni tražiti dodatni i/ili bolje plaćen posao (35%, odnosno 16%) od onih koji smatraju da su potplaćeni.
Situacija u drugim zemljama
Pronalaženje bolje plaćenog posla najpoželjniji je način povećanja prihoda u svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju. Polovica zaposlenika u srednjoj i južnoj Europi (49%), kao i u Baltičkim zemljama te Finskoj (51%) odabrala bi ovu strategiju.
Za poslodavce to je signal da redovita korekcija plaća može uvelike smanjiti šanse za odlazak zaposlenika.
Ukupno zadovoljstvo zaposlenika plaćom koju primaju
Svaki drugi zaposlenik na Baltiku i Srednjoj Europi smatra da su njegovi prihodi neadekvatni s obzirom na radno mjesto. U Hrvatskoj 43% ispitanika smatra kako su premalo plaćeni za posao koji obavljaju.
Najvišu stopu nezadovoljstva plaćom izrazili su zaposlenici u Sloveniji i Litvi, gdje šest od deset radnika smatra da njihova plaća nije adekvatna.
Najniža stopa nezadovoljstva plaćom je kod ispitanika u Finskoj, gdje se četiri od deset radnika osjeća potplaćeno.
Percepcija pravedne plaće ne ovisi o apsolutnom iznosu plaće koju ispitanici primaju. Istraživanje je pokazalo da čak i osobe koje zarađuju više od nacionalnog prosjeka smatraju da je njihova plaća neadekvatna. Gledano za sve zemlje, 41% ispitanika nije zadovoljno visinom plaće, iako su plaćeni više od prosjeka za to radno mjesto. U Hrvatskoj, od ispitanika koji su realno plaćeni više od prosjeka za njihovo radno mjesto, 46% ispitanika smatra da su potplaćeni.
Nasuprot tome, samo petina zaposlenika u Baltičkim zemljama i četvrtina njih u Srednjoj Europi sigurni su da primaju odgovarajuću plaću za svoj rad. Zaposlenici u Finskoj najviše su zadovoljni plaćama koje primaju, pri čemu svaki drugi zaposlenik smatra da je njegov prihod primjeren. U Slovačkoj, Estoniji, Češkoj i Srbiji svoju plaću kao odgovarajuću procjenjuje tri od deset zaposlenika. Da su pravedno plaćeni za svoj rad, u najmanjoj mjeri smatraju u Hrvatskoj gdje svega 14% ispitanika smatra da su adekvatno plaćeni za svoj rad.
Manje od 1% ispitanika, uključujući i ispitanike u Hrvatskoj, smatraju da su preplaćeni za posao koji obavljaju.
*Istraživanje se temelji na stvarnim podacima o plaćama koje su pružili korisnici servisa PayLab i MojaPlaća.
O istraživanju
Međunarodna anketa o zadovoljstvu plaće i preferencijama provedena je u 10 zemalja diljem Europe na ukupnom uzorku od 34.065 ispitanika. Riječ je o Paylab Compensation Monitoru, koji redovito prati trendove u plaćama u Europi. Prikupljanje podataka provedeno je u studenom i prosincu 2017. putem lokaliziranih platnih portala: Češka - Platy.cz (5778 ispitanika), Slovačka - Platy.sk (6462 ispitanika), Mađarska - Fizetesek.hu (3528 ispitanika), Slovenija - Placa. si (2629 ispitanika), Hrvatska - MojaPlaca.hr (3172 ispitanika), Srbija - InfoPlate.rs (735 ispitanika), Estonija - Palgad.ee (1268 ispitanika), Litva - Manoalga.lt (2371 ispitanika), Latvija - Algas. lv (1433 ispitanika), Finska - Palkkadata.fi (6689 ispitanika).
