Ostavili bi umirovljenici po mnogočemu nepovoljnu 2020. iza sebe kada bi imali vremena dočekati “bolje sutra” - prenosi Mirovina.hr.
Da ono ne dolazi ni u 2021. računice već sada pokazuju, jer redovnog siječanjskog usklađivanja mirovina, koje inače donosi barem koliki toliki rast, najvjerojatnije neće biti ili će ono biti neosjetno.
Tako ovu godinu zaključujemo s najmanjim rastom mirovina u protekle četiri godine, a novoj “povišici” nemamo se razloga nadati sve do rujna iduće godine, ako i tada.
Više od polovine hrvatskih umirovljenika živi na rubu ili ispod linije siromaštva. S prosinačkim mirovinama godinu zaključuju sa 2.562 kune prosječnih primanja, pri čemu se većina nalazi ispod toga iznosa.
U odnosu na lani, riječ je povećanju od 59 kuna, što je najmanja “povišica” kao rezultat redovnih usklađivanja u posljednje četiri godine
Mirovine u zadnjih pet godina rasle za 323 kune
Tako je u prosincu 2019. prosječna mirovina iznosila 2.503, što je 97 kuna više u odnosu na 2018. godinu (2.406 kuna). Godinu ranije prosjek je bio 2.318 kuna, pa je porast prosječnom umirovljeniku donio 88 kuna više nego 2017. godine.
To je za 66 kuna više nego 2016. godine. Dakle, krizna 2020. godina starijim je građanima donijela najmanje, upravo kada im je potrebno najviše.
Lošije je jedino bilo 2016. godine kada su u odnosu na 2015. umirovljenička primanja rasla svega 13 kuna, jer do jednog usklađivanja nije niti došlo.
Upravo bi se to moglo dogoditi i u nadolazećoj 2021. godini, jer nije došlo do značajnijeg rasta potrošačkih cijena i prosječne plaće u drugom polugodištu u odnosu na prvo polugodište ove godine.
Ipak, nisu poznati svi podaci za studeni i prosinac pa postoji šansa da će do rasta možda i doći, no on će sasvim sigurno biti ispod jedan posto.
Ipak, kada današnje mirovine uspoređujemo s onima od prije pet godina, one su u prosjeku veće za 323 kune. Naime, 2015. prosječna mirovina umirovljenih prema općim propisima bila je 2.239 kuna
Najniža mirovina 1.724 kune, saborska 10.155 kuna
Starosna mirovina isplaćena ovoga mjeseca iznosi u prosjeku 2.779 kuna, dok je ona prijevremena svega oko stotinu kuna manja. Najlošije je onima u obiteljskoj sa svega 2.088 kuna, koliko otprilike dobivaju i korisnici invalidske mirovine.
Ukupno ih je više od 320 tisuća, a kada im pribrojimo više od 260 tisuća starijih s najnižim mirovinom od samo 1.724 kune, slika života preko pola milijuna hrvatskih umirovljenika postaje i više nego jasna.
Godinu zaključujemo i s gotovo 180 tisuća povlaštenih mirovina, od kojih su najveće one bivših saborskih zastupnika i ministara koji primaju prosječnih 10.155 kuna.
Najbrojnija kategorija mirovina prema posebnim propisima su više od 71.000 braniteljskih s prosječnih 6.000 kuna. Još je oko 46.000 mirovina i iz rada i iz Domovinskog rata, no one u prosjeku iznose svega oko 2.800 kuna.
Izvor: Mirovina.hr
