Aktualno

U razdoblju siječanj-ožujak 2024. u Hrvatskoj je u prosjeku bilo osigurano 1.655.379 osoba pri HZMO-u, što je na godišnjoj razini rast za 2,7 posto.

Najveći doprinos ukupnom porastu u promatranom razdoblju generirali su strani državljani, odnosno radnici iz trećih zemalja (43,8 posto), otkrivaju službene statistike.

Stranaca je, prema statistici HZMO-a, bilo u prosjeku 71.700 ili 36 posto više u odnosu na siječanj-ožujak 2023.

„U skladu je to s našim očekivanjima da će rast zaposlenih biti predvođen upravo zapošljavanjem stranaca. U prva tri mjeseca 2024. u HZZ-u je zaprimljeno preko 62.000 zahtjeva za radne dozvole radnika iz trećih zemalja, od kojih je preko 51.000 dobilo pozitivno mišljenje. Predmnijevamo da bi na razini godine broj zaprimljenih zahtjeva mogao prvi put premašiti 200.000“, piše analitičar Raiffeisen banke Petar Bejuk, objavio je tportal.

Vrijedi napomenuti da je i dio rasta broja osiguranika generiran povratkom dijela umirovljenika radu na pola radnog vremena.

Prema dostupnoj statistici, u prva dva mjeseca 2024. radnika umirovljenika bilo je u prosjeku 27.698, što predstavlja rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za gotovo 17 posto.

S druge strane, podaci OVI-ja (Online Vacancy Index mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu Zagreb u suradnji s portalom MojPosao) sugeriraju pad potražnje za radom u prvom tromjesečju za 5,1 posto na godišnjoj razini, što je najveće smanjenje u posljednje tri godine.

„Navedeno može upućivati na to da se tržište rada nalazi na vrhuncu svojih pozitivnih trendova. Međutim za konkretnije zaključke potrebno je pričekati podatke iz narednih tromjesečja“, pišu analitičari Raiffeisen banke.

Godišnji rast broja osiguranih osoba u ožujku predvodi građevinarstvo sa stopom rasta od 8,4 posto (+11.250 osiguranika), a slijedi IT sektor i poslovne usluge (u što se prema NKD-u ubrajaju stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, informacije i komunikacije te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti) s rastom na godišnjoj razini od 5,3 posto (+11.546 osiguranika), kao i uslužne djelatnosti (trgovina, prijevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane) s rastom od 3,6 posto godišnje (+15.442 osiguranika).

Industrija (isključujući građevinarstvo) je nadodala 1515 osiguranika (+0,5 posto godišnje, 3,4 posto ukupnog porasta), a od toga se više od 60 posto odnosi na prerađivački sektor. Industrija u strukturi sudjeluje s gotovo 18 posto u ukupnom broju osiguranika. Javni sektor (javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi) zabilježio je rast za 1181 osoba ili 0,3 posto (2,7 posto ukupnog porasta), a činio je gotovo 22 posto svih osiguranika.

S druge strane, financijske djelatnosti bilježe kontinuiran godišnji pad broja zaposlenih od početka 2015., što je posljedica konsolidacije i strukturnih promjena u toj djelatnosti, zaključuju analitičari Raiffeisena.

Izvor: tportal

Slabost njemačkog gospodarstva počinje se očitovati i na tržištu rada, upozorio je ekonomski institut IW u petak u najnovijem istraživanju, procijenivši da bi broj nezaposlenih do kraja godine mogao dosegnuti najvišu razinu u gotovo deset godina.

Do kraja godine Njemačka bi trebala brojiti gotovo 2,8 milijuna nezaposlenih, najviše od 2015. godine, pokazuje istraživanje pod naslovom "Povratak nezaposlenosti?".

Brojka je još uvijek znatno niža nego u 2005. godini kada je bez posla bilo gotovo 4,9 milijuna njemačkih građana, napominju autori istraživanja.

Tržište rada bilo je lani prilično stabilno, unatoč recesiji, rekao je stručnjak za tržište rada IW-a Holger Schaefer. "Ove godine jače osjećamo posljedice gospodarske krize", dodao je Schaefer.

Planovi tvrtki ne signaliziraju, po njegovim riječima, veći broj zaposlenih do kraja godine. “Broj novoprijavljenih slobodnih radnih mjesta pao je u ožujku na najnižu razinu u pet godina”, naglasio je.

Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj porast će u ovoj godini na šest posto, izračunali su u IW-u.

Vlada pak očekuje da će iznositi 5,8 posto i biti veća za 0,1 postotni bod nego u 2023. U 2025. trebala bi kliznuti na 5,7 posto. 

"Postupno oživljavanje gospodarstva vjerojatno će rezultirati opetovanim, nešto zamjetnijim zapošljavanjem i postupnim smanjenjem nezaposlenosti", stoji u vladinim proljetnim prognozama, objavljenim u četvrtak.  

Njemačko gospodarstvo smanjilo se u 2023. za 0,3 posto, ali broj zaposlenih porastao je za 340. 000 ili 0,7 posto.

Stručnjaci IW-a povećanje pripisuju nastojanjima kompanija da zadrže kvalificirane radnike čak i ako za njih nemaju dovoljno posla, u strahu od manjka radne snage u budućnosti zbog demografskih promjena.

No, kompanije to ne mogu raditi u nedogled.

"Kako se razdoblje slabosti produljuje, sve su veće šanse da će broj zaposlenih morati biti prilagođen jer će kontinuirani pad produktivnosti potkopati konkurentnost tvrtki", podsjeća Schaefer.

Izvor: hina

Svijet neprestano postaje digitalno napredniji, a oslanjanje na tehnologiju i povezanost unaprijedili su naš planet na načine koji su prethodno bili nezamislivi.

Digital Realty Germany, član renomirane Digital Realty grupe, poziva te da im se pridružiš u ulozi Data Center Technician (m/ž)!

Digital Realty se temelji na načelu digitalnog povjerenja, koje je utemeljeno na našim duboko usađenim vrijednostima: fokusiranost na korisnika, timski rad i postizanje izvrsnosti. Podupiremo strategije naših klijenata u područjima podatkovnih centara, kolokacija i međusobne povezanosti, pružajući podršku od Londona do Dallasa, od Singapura do Nairobija, te dalje.

S globalnim dosegom koji obuhvaća više od 300 podatkovnih centara i objekata na šest kontinenata, u više od 25 zemalja i preko 50 metropolitanskih područja, Digital Realty je prisutan svuda gdje se rađaju inovacije.

Moj radni dan počinje sa pripremom uređaja za mjerenje optičke veze te pripremom optičkih kabela za spajanje u našim CPR (Central Patch Room) sobama, odnosno ormarima. Tijekom smjenskog rada posvećen sam korisnicima i njihovim zahtjevima. Poslodavac iznimno cijeni rad i trud svakog radnika te neprestano brine o profesionalnom razvoju i sigurnosti zaposlenih. Kandidati mogu sa sigurnošću očekivati siguran posao, odlične međuljudske odnose, mogućnost napredovanja, te razne druge pogodnosti koje ovaj poslodavac nudi. Dario Valjak, Customer Service Technician

Od početne obuke u Zagrebu do karijernih visina u Njemačkoj

Kada se radi o izgradnji karijere, odabir pravog poslodavca može biti ključan korak ka postizanju svojih profesionalnih ciljeva. U Digital Realty Germany, nudimo više od samo posla - pružamo ti priliku za izgradnju karijere koja će te inspirirati i motivirati svakog dana.

• Naša početna lokalna obuka u Zagrebu osmišljena je kako bi ti pružila temeljna znanja i vještine potrebne za uspješan početak u našem timu. 
• Nakon završetka obuke, pružamo ti pomoć pri preseljenju u Njemačku. Razumijemo da je preseljenje u novu zemlju veliki korak, stoga smo tu da ti olakšamo taj proces i pružimo podršku kako bi se osjećao/la osjećate ugodno i sigurno.
• Kada stigneš u Njemačku, naš lokalni program orijentacije u Frankfurtu osigurat će sve što ti je potrebno kako bi se brzo prilagodio novom okruženju.
• Osim toga, nudimo ti atraktivnu plaću s kompetitivnim paketom pogodnosti, uključujući i ugovor na neodređeno u Njemačkoj.
• Kao dio naše predanosti tvojem razvoju, osiguravamo i tečaj učenja njemačkog jezika.
• Najvažnije od svega, u Digital Realty Germany dobit ćeš priliku za razvoj karijere u inozemstvu i ostvarenje svih tvojih profesionalnih ambicija. Bez obzira na granice!

Digital Reality je međunarodna tvrtka koja pruža puno mogućnosti za osobni i stručni razvoj. Pozitivna i motivirajuća radna okolina, u kojoj se dosta brine o potrebama i zadovoljstvu radnika, olakšava odrađivanje svakodnevnih zadataka, bez stresnih situacija i u gotovo obiteljskom okruženju. 
Kandidati bi se trebali prijaviti prvenstveno jer posao u Digital Realty-u nudi velike mogućnosti za osobni razvoj, ugodnu radnu okolinu i motivirajuća primanja, što tvrtku čini vrlo poželjnim poslodavcem u globalnim okvirima. Bruno Čuriċ, Data Center Technician 

Ako si spreman/a za novi karijerni izazov, nemoj oklijevati - pošalji nam svoj životopis i pismo zamolbe na engleskom jeziku.

Nastavi graditi svoju karijeru na mjestu 'gdje nastaje naše sutra'!

U razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je u prosjeku bilo zaposleno milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 104 tisuće, pri čemu je u tom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 65,7 posto, a stopa anketne nezaposlenosti 6,2 posto, podaci su DZS-a.

Podaci iz ankete o radnoj snazi pokazuju da je u 2023. u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih je 1,603 milijuna zaposlenih, 104 tisuće nezaposlenih i 1,559 milijuna neaktivnih.

Od ukupnog broja zaposlenih, 851 tisuću su činili muškarci, a 752 tisuće žene. U dobi od 15 do 64 godine radilo je 832 tisuće muškaraca, a starih 65 godina i više njih 19 tisuća. Istovremeno, u razdoblju od siječnja do prosinca 2023., u prosjeku je bilo zaposleno 12 tisuća žena starih 65 godina i više, a 740 tisuća njih u dobi od 15 do 64 godine.

Kada se promatra ukupni broj zaposlenih, 1,386 milijuna su činili zaposleni kod drugih poslodavaca, samozaposlenih je bilo 203 tisuće, a 14 tisuća je radilo kao pomažući članovi. Pritom je primjerice samozaposlenih muškaraca lani u prosjeku bilo 142 tisuće, a žena 61 tisuća.

Prema područjima djelatnosti, lani je najviše zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, u prosjeku 270 tisuća. Slijedi trgovina na veliko i malo s 227 tisuća, obrazovanje sa 140 tisuća, građevinarstvo sa 120 tisuća, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sa 117 tisuća itd. Pritom je najviše muškaraca radilo u prerađivačkoj industriji, 173 tisuće, a žena u trgovini, 136 tisuća.

Kada je riječ o nezaposlenima, prema lanjskom prosjeku 15 tisuća ih je tražilo posao 24 mjeseca i dulje. Prema anketi o radnoj snazi, bilo je nezaposleno 104 tisuće osoba, dok ih je u evidenciji HZZ-a u 12-mjesečnom razdoblju u prosjeku bilo 109 tisuća. Pritom je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 6,1 posto.

Iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) napominju da su podaci za 2023. procijenjeni prema rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, dok su prethodno objavljeni podaci procijenjeni na temelju popisa iz 2011. Time je nastao prekid u vremenskoj seriji podataka te podaci za 2023. nisu usporedivi s podacima za prethodne godine. Kako bi se postigla konzistentnost podataka i omogućila njihova usporedivost za 2023. s već objavljenim podacima za prethodne godine, naknadno će se provesti revizija podataka, tako da će podaci za prethodne godine biti usklađeni s rezultatima Popisa 2021. primjenom metode kalibracije, napisali su.

Izvor: Hina

Porezna uprava objavila je kad će krenuti povrat poreza. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave početi će dolaziti od 22. travnja. Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine. 

“Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura. 

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.

Izvor: poslovni dnevnik

Zaposlenima u državnim i javnim službama sjele plaće prema novim, većim koeficijentima.

Za nešto manje od 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama s ovomjesečnim su isplatama plaća za ožujak na račune već sjele uplate prema novim, većim koeficijentima, no kako će se to odraziti na statistiku prosječnih plaća pokazat će se tek za mjesec dana.

U petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o plaćama ukupno nešto više od 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj odnose se na isplate za veljaču, piše poslovni dnevnik.

Tu su i rasterećenja

Prema tim podacima prosječna isplaćena neto plaća iznosila je 1248 eura, što je nominalno devet eura ili 0,7 posto više nego mjesec prije. U godišnjim usporedbama prosječna je plaća isplaćena za veljaču bila 12,8 posto više, što s obzirom na inflaciju znači realno povećanje za 8,4 posto. Gleda li se prosjek neto plaća za prva dva mjeseca, postotni porast je nešto veći (13% nominalno).

Isto tako, tempo rasta bruto plaća nešto je brži nego kod neto isplata, što odražava nešto veće prosječno porezno opterećenje plaća, budući da je dio zaposlenika koji nije bio u škarama poreza na dohodak s porastom plaća ušao u njih, a manji broja zaposlenih s najvećim plaćama je time (više) zagazio i u višu stopu tog poreza.

Usporavanje IT plaća

U informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, naime, prosječne isplate plaća za veljaču bile su samo 3 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine.

Godišnje usporedbe povećanja prosječne plaće od ove godine, osim povišica od strane poslodavaca, odražavaju i rasterećenja u okviru poreznih promjena. Pritom se učinci ukidanja prireza porezu na dohodak donekle razlikuju ovisno o tome jesu li i koliko lokalne jedinice u kojima žive kompenzirale ukidanje prireza većim stopama poreza.

U svakom slučaju, prosječne mjesečne plaće i dalje nominalno rastu po dvoznamenkastim stopama. Ipak, to ne vrijedi za svih 19 kategorija prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

U dvjema koje su prednjačile visinom prosječne plaće i u isplatama za veljaču – Informacije i komunikacije (s prosječnih 1634 eura neto) te financijske djelatnosti (1706 eura u prosjeku) godišnji rast je najskromniji. No, dok su mjesec prije obje bile na jednoznamenkastom rastu prosječne neto plaće, u isplatama za veljaču godišnji rast u financijskom sektoru je ubrzao na dvoznamenkastih 10,3 posto, a u IT sektoru je dodatno usporio.

U informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, naime, prosječne isplate plaća za veljaču bile su samo 3 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine. Taj sektor, međutim, prednjačio je rastom plaća u nekoliko prethodnih godina, kada je očito i pritisak pojačanih potreba za radnicima bio izraženiji.

U isto vrijeme, najbrži rast plaća u proteklih godinu dana bilježi se kod zaposlenih u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije, u kojoj je najveći poslodavac Hrvatska elektroprivreda. U prosjeku su neto plaće u tom sektoru za veljaču iznosile 1486 eura ili 18,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine (godišnja stopa mjesec prije bila je i nešto viša, 21 posto).

Rast ispodprosječnih

Rastom prosječne plaće slijede javna uprava s godišnjim rastom od 18 posto te sustav zdravstva i socijalne skrbi sa 17,5-postotnim povećanjem. Iznadprosječan rast prosječnih plaća inače se većinom odnosi na djelatnosti u kojima prosječne plaće ispod ukupnoga prosjeka.

Jedan od onih za koje to vrijedi svakako je građevinarstvo u kojemu je i s više od 13 posto rasta prosječna neto plaća tek premašila 1000 eura (1013). Taj sektor ističe se i rastom zapošljavanja odnosno potražnjom za radnicima, ali prateće pritiske na rast plaća dijelom nesumnjivo amortiziraju pojačana zapošljavanja stranih radnika iz tzv. trećih zemalja.

Izvor: poslovni dnvevnik

Krajem ožujka ove godine u Hrvatskoj je bilo 1,64 milijuna zaposlenih, što je za 0,7 posto više nego u veljači i 1,7 posto više nego lanjskog ožujka, pri čemu je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 6,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, na kraju ožujka u Hrvatskoj je bilo 1.646.272 zaposlenih, što je za 0,7 posto više nego krajem veljače ove godine, a na godišnjoj razini 1,7 posto više.

U pravnim osobama bilo je 1.425.450 zaposlenih, što je na mjesečnoj razni porast od 0,7 posto, a u odnosu na ožujak prošle godine više  za 1,2 posto.

Prema podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem ožujka bio 202.596 zaposlenih što čini porast od 1,4 posto u odnosu na veljaču i 5,2 posto na lanjski ožujak.

Istodobno je broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem ožujka bilo 18.230, na mjesečnoj razini pao  za 0,2 posto, a na godišnjoj  za 1,4 posto.

Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini najviše porastao broj zaposlenih u kategoriji građevinarstvo za 1,5  posto na 120.903, te prijevoz i skladištenje za 1,4 posto, na 79.344 djelatnika.

Najveći postotni pad na mjesečnoj razini ostvaren je u kategoriji djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za jedan posto, na 78.176, dok u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu   pad zaposlenosti iznosi  0,3 posto.  

Na godišnjoj razini najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u kategoriji ostale uslužne djelatnosti, za 8,9 posto, na 19.461 zaposlena.

Djelatnosti s najvećim brojem zaposlenih su prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo, pri čemu je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih na godišnjoj razini pao  za 0,3 posto na 232.926, a u trgovini je porastao  za 2,4 posto, na 220.468 zaposlena.

Po podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem ožujka 2024. u evidenciji zavoda bilo je registrirano 109.092 osoba, što je 7.342 osobe ili 6,3, posto manje u odnosu na veljaču.

Stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku 2024. iznosila je 6,2 posto. 

Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 2,6 posto.

Izvor: hina

Općenito gledano, generacija Z je sretna, međutim mnogi pripadnici te generacije osjećaju nedostatak svrhe.

Novo istraživanje tvrtke Gallup, provedeno u partnerstvu s Walton Family Foundation, otkriva da pripadnici Gen Z-a postaju sve anksiozniji, posebno kada je riječ o poslu ili školi. Također, stariji pripadnici te generacije manje su sretni od mlađih osoba. 

Prema istraživanju, generacija Z suočava se s brojnim izazovima dok napreduje kroz školu, posao i ekonomiju. Gotovo polovica ispitanika osjeća anksioznost, posebno kada se uspoređuju s drugima, razmišljaju o financijama ili se trude 'uhvatiti' svoju svrhu na poslu ili u školi.

Mnogi pripadnici te generacije osjećaju da im svakodnevni zadaci nisu zanimljivi, važni ili motivirajući te sve češće osjećaj svrhe vežu uz posao ili školu.

Međutim, i ti izvori smisla i svrhe postepeno gube na značaju. Naime, stopa "odvojene mladeži", odnosno mladih osoba između 18. i 24. godine koji nisu zaposleni niti pohađaju školu, iz godine u godinu raste. 

U odvojenom istraživanju u kojem je sudjelovalo gotovo 19.000 isptianika, Gallup je otkrio da je angažiranost zaposlenika u SAD-u pala na najnižu razinu u više od desetljeća. Tako je u prvom ovogodišnjem kvartalu svega 30% zaposlenih izjavilo da su angažirani na poslu, što je 4,8 milijuna manje ljudi u usporedbi s krajem 2023., tijekom kojeg je stopa iznosila 33%. 

Pad je najizraženiji kod generacije Z (-6%). Pripadnici te generacije ističu sve slabiji osjećaj povezanosti s kulturom tvrtke u kojoj rade, a primjetan pad angažiranosti posebno je vidljiv kod radnika koji većinu vremena provode radeći iz ureda usprkos tome što imaju sve preduvjete potrebne za rad na daljinu, piše business insider.

Izvor: business insider

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije no što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću, objavljenom u utorak.

U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast po stopi od 2,6 posto.
U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim prognozama porasti za 2,7 posto.

Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, sa 4,2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3,7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2,2 posto.

Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1,5 posto. Jesenas bili su predviđali manjak od 0,4 posto.

Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini 0,9 posto.

Blago su pak snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0,1 postotni bod, na 5,8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5,5 posto.

Slabašni rast eurozone

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0,8 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši za 0,1 postotni bod prognozu iz siječnja.
MMF u zimskom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.

U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1,5 posto, za 0,2 postotna boda slabije no što su pokazivale zimske projekcije.

U skupini ‘velikih’ gospodarstava u eurozoni najveći rast i u najnovijim projekcijama MMF prognozira Španjolskoj, i to po stopi od 1,9 posto, još snažniji no su bili predviđali početkom godine.

Francuskom i talijanskom gospodarstvu sada prognoziraju rast po stopi od po 0,7 posto, nešto blaži no što su očekivali u siječnju.

Snizili su i procjenu ovogodišnjeg rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva, s 0,5 na svega 0,2 posto.

Novi izračuni MMF-a pokazuju da bi inflacija u 20-članom gospodarstvu trebala u ovoj godini usporiti na 2,4 posto, s 5,4 posto u 2023. U 2025. rast cijena trebao bi dodatno usporiti, na 2,1 posto, i približiti se nadomak razini od dva posto koju cilja Europska središnja banka.

MMF naglašava da će se rast u eurozoni oporaviti, ali s vrlo niskih razina, upozoravaju, napominjući da aktivnost koče šokovi iz prethodnog razdoblja i stroga monetarna politika.

Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. podigao kamatne stope u eurozoni za 4,5 postotnih bodova.

Izvor: Hina

Krajem ožujka ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 109.092 nezaposlene osobe, što je 2.888 osoba ili 2,6 posto manje nego u ožujku 2023. godine.

U odnosu na veljaču ove godine, broj nezaposlenih smanjen je za 6,3 posto ili 7.342 osobe. Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 103.669 nezaposlenih, a oglašeno je 26.784 slobodnih radnih mjesta. 

Tijekom ožujka ove godine u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 10.036 osoba, što je 17,9 posto manje nego u ožujku lani. Pritom je 70,7 posto ili 7.096 osoba  došlo izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 2.656 osoba (26,5 posto) iz neaktivnosti te 284 osobe (2,8 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašlo 17.378 osoba, što je 4,7 posto manje nego u ožujku lani. Od toga je zaposleno 13.105 osoba, i to 12.213 osoba ili 93,2 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 892 osobe ili 6,8 posto na temelju drugih poslovnih aktivnost
Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 2.858 osoba ili 23,4 posto od ukupnog broja zaposlenih. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.588 osoba (13 posto), prerađivačka industrija s 1.399 osoba (11,5 posto) te građevinarstvo s 900 osoba (7,4 posto).

U ožujku je 4.273 osobe izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.934 osobe ili 15,8 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska županija (1.145 osoba ili 9,4 posto), Grad Zagreb (1.111 osoba ili 9,1 posto), te Dubrovačko-neretvanska županija (755 osoba ili 6,2 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 19.785 (ili 18,1 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (13.970 ili 12,8 posto) i Gradu Zagrebu (11.395 ili 10,4 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.383 ili 1,3 posto).

U ožujku ove godine 21.603 osobe ili 19,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. za 12,1 posto ili 2.986 osoba. 

Izvor: hina

Tržište najma ove je godine eksplodiralo. Broj kupoprodaja stanova je pao, a broj najmova raste. Manje ljudi kupuje, a više ljudi renta. A kad raste potražnja za najmom - raste mu i cijena. Analitičari kažu da je to posljedica izostanka APN subvencionirani stambenih kredita. Zbog inflacije i rasta cijena nekretnina, kreditna sposobnost prosječnog građanina rapidno pada i stan im je sve teže kupiti, a kako se drže s cijenom najma, analizirao je Filip Brkan, direktor tvrtke Imperium immobiliare.

„Prošlu, 2023. godinu smo završili u Hrvatskoj s prosječnom cijenom od 2219 eura po kvadratu. Kažu da je to do sada najviša cijena po kvadratu u Hrvatskoj u povijesti. Ekonomski tok je takav da sve raste, samo je bitna dinamika rasta i koja je brzina rasta. Ja sam uspoređivao, prema Državnom zavodu za statistiku, omjer rasta plaće i cijene nekretnina. Pa sam uzeo za referentnu točku 2019. godinu. 2019. godine i 2023. godine je plaća rasla za 36 %, a cijena nekretnina je rasla za 54 %. To je nesrazmjeran rast koji ne prati jedno drugo“, istaknuo je Brkan za HRT.

Kako matematički stojimo s kreditnom sposobnosti građana? 'Vrlo loše. Pooštravaju se uvjeti u bankama, po pokazateljima koje mi vidimo, jako puno je ljudi s prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj kreditno nesposobno', istaknuo je.

„Uvijek se gleda da li se izdvaja jedna četvrtina ili jedna trećina plaće, ovisno o prihodima pojedine osobe. Ja sam računao s nekakvom prosječnom plaćom od 1255 eura kolika je bila. Otprilike 380 eura ostane za ratu kredita. To je stan od nekakvih 60-70 tisuća eura, što je danas teško“, rekao je.

„Ono što primjećujemo, ljudi su prije mogli naći stan po 300, 400 eura i mogli su polovicu svoje plaće dati na stan. Nedavno sam gledao ankete i vidio sam da jako puno ljudi označuje da 50-70 % svoje plaće ostavljaju za stan, što je danas jako puno“, rekao je Brkan.

Rekao je kako je situacija izazovna i da, ako ne obogatimo ponudu stambenog fonda u Hrvatskoj, ne možemo očekivati nikakav pad, jer je naša boljka trenutno to što imamo malu ponudu.

„A imamo veliku potražnju, tim više radi građevinskih aktivnosti koje imamo na tržištu i dolaska radne snage, obogaćuje nam se ponuda cijelo vrijeme. Ali stambeni fond je konstantno isti“, istaknuo je.

Izvor: HRT

Prema procjenama, otprilike 3,2 milijuna Hrvata živi širom svijeta, odnosno izvan granica Hrvatske. Najviše njih život je gradilo i izgradilo u SAD-u, Njemačkoj, Argentini i Australiji, otkrivaju što službene, što neslužbene brojke.

Tradicionalno gledano, živimo u kutku zemaljske kugle poznatom po iseljavanju stanovništva, a taj trend se počeo mijenjati tek posljednjih nekoliko godina dolaskom velikog broja stranih radnika iz dalekih krajeva. No, nije samo Hrvatska prepoznatljiva po tome već sličnu 'sudbinu' dijele i države iz okruženja, odnosno regije.

No, kao što znamo, jedino je mijena na svijetu stalna. Vremena se mijenjaju. S tim na umu, Alma Career grupacija odlučila je provjeriti jesu li radnici iz Hrvatske i regije i dalje spremni na preseljenje i rad u inozemstvu.

Evo što smo doznali…

Radnici iz Sjeverne Makedonije najskloniji preseljenju

U prosjeku, svaki četvrti radnik iz regije (23%) je spreman na preseljenje u drugu državu radi posla.

Najskloniji preseljenju su radnici iz Sjeverne Makedonije (28%), Potom slijede stanovnici Bosne i Hercegovine (26%), Srbije (24%) te Hrvatske (21%), dok državljani Slovenije i nisu pretjerano zainteresirani za takvu mogućnost. Naime, svega 16% ispitanika iz Slovenije je istaknulo kako bi bili voljni preseliti se u drugu državu zbog posla.

Provjerili smo i jesu li radnici iz regije skloni preseljenju ako novi posao podrazumijeva radnu poziciju koja je niža od one koju trenutno imamo. Po tom pitanju mišljenja su podijeljena. Primjerice, dvije trećine ispitanika iz Slovenije odbacuje takvu mogućnost, niti Hrvati baš nisu oduševljeni takvim rješenjem, dok većina radnika iz Srbije nema ništa protiv prihvaćanja hijerarhijski nižeg radnog mjesta u odnosu na posao kojim se trenutno bave.

Zanimljivo, na rad u drugoj državi najspremniji su radnici s najvišim plaćama, dok najviše otpora prema toj ideji pokazuju oni s najnižim primanjima.

Kad smo se već dotaknuli plaće, ona je uvjerljivo najsnažniji motivator za preseljenje u inozemstvo. Također, iznimno nam je važno da nas u toj životnoj i karijernoj avanturi prate članovi naše najuže obitelji, kao i da imamo dovoljno mogućnosti za razvoj karijere. Među razlozima koji bi nas mogli potaknuti na odlazak na privremeni i li stalni rad u drugu državu, ističu se i nepovoljna politička, odnosno ekonomska situacija u državi, podrška novog poslodavca prilikom preseljenja, stjecanje novih vještina te mogućnost učenja novog stranih jezika.

S druge strane spektra nalaze se faktori koji nas mogu odvratiti od preseljenja. Pri vrhu liste demotivatora nalaze se dugotrajna odvojenost od bližnjih, anksioznost radi dolaska u novo okruženje i kulturu te nepoznavanje stranog jezika. Dio ljudi prepreku pronalazi i u bojazni da će uvijek biti 'stranci' na poslu i u novoj državi, a neki strahuju i od samog putovanja, posebice ako ono uključuje let zrakoplovom.

Potragu za radnicima nastavite na Regionalnom sajmu poslova!

Srećom, nepoznavanje jezika i strana kultura, baš kao niti predugo putovanje ne igraju ulogu na Regionalnom sajmu poslova – najvećem online susretu poslodavaca i kandidata za posao u regiji!

U eri digitalne revolucije, tehnologija otvara nova vrata za komunikaciju i unapređuje kvalitetu zapošljavanja. Pored trenutnih potreba, stvarate i temelje za sutra. Naš regionalni pristup omogućuje vam da prijeđete granice i osvojite nove horizonte.

Ovogodišnji sajam održat će se od 15. do 22. listopada, stoga imate sasvim dovoljno vremena za pripremu. Rezervirajte štand do 2. rujna i ostvarite 10% popusta na ranu prijavu! Izgradite svoju budućnost danas!

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s rastom BDP-a od 2,8 posto u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Europske unije. To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inozemstva, što je potaknulo stabilan rast osobne potrošnje, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, piše N1.

“Očekuje se da će 2024. rast ubrzati na tri posto, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plaća, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnoj razini ESB-a od gotovo 2 posto do početka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast plaća”, ističe Svjetska banka.

Iz Svjetske banke prognoziraju da će gospodarska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije ove godine vjerojatno usporiti jer slabo globalno gospodarstvo, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoga gospodarstva i niže cijene robe smanjuju izglede za njezin rast.

Trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi dolara

“Rast u regiji ove će godine vjerojatno usporiti na 2,8 posto nakon znatnog povećanja na 3,3 posto u 2023., kad su gospodarstva Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti te zahvaljujući snažnijem oporavku središnje Azije”, navodi se.

Na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 posto početkom 2023. na 4,2 posto do veljače 2024. Neovisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na kućanstva iako se realni dohodak prošle godine povećao, napominju iz Svjetske banke.

Kada je riječ o pojedinim zemljama, Svjetska banka očekuje da će u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 posto, s 4,8 posto u 2023., kao odraz slabije žetve i kontinuiranog nedostatka radne snage.

Pritom, gospodarski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi američkih dolara, što više nego dvostruko premašuje veličinu njezina predratnoga gospodarstva 2021. godine, istaknuto je.

Ove će godine i u Turskoj rast vjerojatno oslabjeti na tri posto, što je najniža razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se očekuje da će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju.

Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u središnjoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 posto u 2023. ove godine usporiti na 4,1 posto, izvijestili su između ostalog iz Banke.

Privatni sektor suočen s preprekama

Izvješće uključuje i poglavlje o iskorištavanju snage privatnog sektora pri čemu glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije Ivailo Izvorski upozorava da se privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suočava s preprekama koje onemogućuju njegovo širenje i inovacije.

“Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u gospodarstvo, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti financiranja za poduzeća”, kazao je Izvorski.

Kako se pojašnjava, poticanje tržišnog natjecanja i slobodnih tržišta trebalo bi se usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olakšavanje izlaska neproduktivnih poduzeća s tržišta. Značajna prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu također je velika prepreka izjednačavanju uvjeta na tržištu za privatna poduzeća, upozoravaju iz Banke.

Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uvelike otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom razdoblju. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija, kažu iz Svjetske banke.

Napominju i da su krediti banaka privatnom sektoru na relativno niskoj razini i nisu se povećali u proteklom desetljeću. Uz to, kreditiranje je uglavnom više kratkoročno. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom financiranju, navode iz Banke.

Izvor: n1

Hrvatska je krajem ožujka imala 1.665,717 osiguranika. Riječ je o povećanju broja radnika za 2,73 posto, odnosno 44.338 više u odnosu na lanjski ožujak te 5,23 posto, odnosno 82.859 osiguranika više nego u ožujku 2022. godine. U odnosu na 2021. godinu, bilježi se 7,68 posto osiguranika više, odnosno 118.780. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, najviše radnika je u prerađivačkoj industriji (251.238), trgovini na veliko i na malo (247.683), građevinarstvu (145.128) i obrazovanju (126.510), piše mirovina.hr.

Najveći rast u građevini, ali i turizmu i trgovini

U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, najveći porast broja osiguranika vidi se u građevinarstvu (11.250), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.100), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5.747) te trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (4.607).

Ako se brojke usporede s onima iz ožujka 2022., sada je 15.175 osiguranika više u građevinarstvu, odnosno 19.513 više nego u 2021. godini. Pozitivan rast bilježi se i u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, gdje je 12.873 osiguranika više nego u 2022. i 18.207  više nego u 2021. godini. U stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima imamo 11.835 osiguranika više nego u 2022. i 16.703 osiguranika više nego u 2021. godini.

Razlika između radnika i umirovljenika sve je veća

Stavimo li ove brojke u kontekst s umirovljenicima, ukupno imamo 1.226,806 korisnika mirovina, dakle manje nego radnika, ali omjer onih koji uplaćuju doprinose i onih koji od doprinosa žive i dalje je vrlo nepovoljan. Državni zavod za statistiku još uvijek nije objavio podatke o prosječnoj plaći za veljaču, a ona je u siječnju iznosila 1.239 eura. S druge strane, prosječna mirovina svih umirovljenika za veljaču iznosi 556 eura. Ta dva parametra ujedno su i posljednja koje HZMO koristi u javno objavljenim podacima, prema kojima udio ovakve mirovine u prosječnoj plaći iznosi 44 posto, uz napomenu da su među njima i umirovljeni prema posebnim propisima.

Ovih dana isplaćene su i oko četiri posto veće mirovine prema siječanjskom usklađivanju, što će prosječnu mirovinu povećati za oko 22 eura. S druge strane, očekuje se znatno veći rast prosječne plaće za ožujak zbog povećanja plaća u državnim i javnim službama, što će dodatno produbiti jaz između primanja radnika i umirovljenika.

Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade. Krajem veljače bilo ih je više od 28.000, a ta bi brojka tijekom turističke sezone mogla dosegnuti i 30.000 zaposlenih u mirovini.

Izvor: mirovina.hr

U prvom tromjesečju ove godine izdano je više od 52 tisuće radnih dozvola stranim radnicima i nastavi li se tom dinamikom popunjavanje radnih mjesta, ispunit će se procjene HUP-a da će broj zaposlenih stranih radnika u 2024. prijeći 200 tisuća. U prošloj je godini, kada se već u javnom prostoru pojavila zabrinutost zbog velikog posezanja za strancima, u prva tri mjeseca izdano bilo gotovo upola manje dozvola, ukupno 27 tisuća.

Sve više Filipinaca

A po broju izdanih radnih dozvola i boravka iz MUP-ove evidencije u prvom ovogodišnjem kvartalu vidljivo je da će Nepal biti novi glavni bazen u kojemu hrvatsko gospodarstvo ide u potragu za radnicima. Svaki peti kojemu je izdana ili produljena dozvola u ovoj godini, naime, dolazi iz te zemlje (10,7 tisuća), a o njihovu porastu govori i podatak da je u cijeloj prošloj godini bio odobren ulazak za 23 tisuće nepalskih radnika. Novo iz MUP-ovih podataka za ožujak jest i ulazak Egipta među deset zemalja iz kojih u Hrvatsku stiže najveći broj radnika s nadom da će tu osigurati bolji život. Stiglo ih je više od 1300, objavio je poslovni dnevnik.

Donedavno najbrojniji radnici iz BiH potisnuti su tako s vrha na drugo mjesto, a njihovim građanima izdano je 10 tisuća dozvola, dok se Srbija vratila na treće mjesto po brojnosti izdanih dozvola, nakon što su je nakratko Indijci pretekli. U ožujku je za Indijce izdano 1600 dozvola, pa je ukupno u ovoj godini zaposleno njih 5000, dok je u ožujku za radnike iz Srbije odobreno 2,6 tisuća dozvola, te ih je u prvom kvartalu, kako se to popularno kaže “uvezeno” gotovo 6 tisuća. Raste i broj Filipinaca, kojima je izdano nešto više od 4 tisuće dozvola. Angažiranjem radnika iz zemalja koje nisu članice EU najviše se bave poduzetnici iz građevinskog sektora, a MUP im je u prvom kvartalu odobrio dozvole za 19,5 tisuća radnika. Turizam i ugostiteljstvo druga su djelatnost po brojnosti izdanih dozvola (14 tisuća), dok je za poslove u industrijskoj proizvodnji odobreno nešto manje od 7 tisuća dozvola za boravak i rad.

Istra, pa Zagreb

Najveći dio dozvola u prvom kvartalu odnosi se, inače, na nova zapošljavanja (36 tisuća), dok je produljenje dobilo 13,5 tisuća zahtjeva, a za sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu odobreno je 2,4 tisuće dozvola.

Zanimljivo je i da se gotovo najveći broj dozvola za nove radnike odobrio za poslove u Istri, tek neznatno manje nego u Gradu Zagrebu i zagrebačkom prstenu, što su ujedno dvije županije. Za zagrebačke gospodarstvenike omogućen je boravak 6,9 tisuća radnika, a onima u Istri 6 tisuća. I kada se tomu pridodaju dodatno produžene i dozvole za sezonsko zapošljavanje, to su i dalje dva područja na kojima se najviše zapošljava strance.

Po brojnosti, u potrebi za strancima izdvajaju se i ostale priobalne županije – u Splitsko-dalmatinskoj je odobreno tako 5,3 tisuće dozvola, u Primorsko-goranskoj gotovo 4000, Dubrovačko-neretvanskoj 3,7 tisuća, a u Zadarskoj nešto više od 3000. Odudara tek Šibensko-kninska županija u kojoj je ove godine u policijskoj upravi zeleno svjetlo dano za zapošljavanje 1500 tisuća stranih radnika. Što se kontinentalnih županija tiče, odobrene dozvole uglavnom su odraz gospodarske snage i aktivnosti na pojedinim područjima. Najmanje je tako odobrenja u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji (u obje manje od 300 dozvola), Bjelovarsko-bilogorskoj (manje od 600), te Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj je odobreno čak manje nego u najmanjoj i nekoć najnerazvijenijoj Ličko-senjskoj županiji, u kojoj su u prva tri mjeseca izdane 903 dozvole.

Izvor: poslovni dnevnik

Međunarodno usporedivi podaci Eurostata pokazuju da je u 2023. godini udio ugovora o radu na određeno vrijeme iznosio 9,6 posto u dobnoj skupini od 15 do 64 godine, što je ispod prosjeka EU-a od 11,5 posto. Kako bilo, oba relevantna izvora (Eurostat, HZMO) pokazuju trend značajnog smanjenja takvih ugovora od 2016. godine do danas, navodi u svojoj analizi glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić.

Kada su u pitanju ugovori na određeno vrijeme, smatra Stojić, treba uzeti u obzir i specifičnosti domaćeg tržišta zbog sezonalnosti hrvatske ekonomije, visokog udjela turizma (19 posto BDP-a) i trgovine (24 posto BDV-a) te potrebe za obavljanjem poslova privremene naravi. U sezoni broj tih ugovora poraste 18 posto, piše tportal.

“Dakle, bez obzira na izrazitu sezonalnost ekonomije, broj ugovora na određeno manji je u odnosu na prosjek EU-a”, piše u Fokusu tjedna HUP-a.
Istovremeno dio tvrtki, u pravilu mikro ili manji poslodavci suočeni s brojim administrativnim opterećenjima, kasne s unošenjem izmjena u obrascima za prijavu radnih odnosa prilikom prijelaza ugovora o radu s određenog na neodređeno radno vrijeme, na što ukazuje HZMO, dok povećan priljev stranih radnika s dozvolama za boravak i rad na godinu dana povećava praksu sklapanja ugovora na određeno.

“Valja se zapitati i je li uistinu statistika o zaposlenima na određeno vrijeme benchamark za uspješnost neke ekonomije, odnosno kvalitete nekog tržišta rada”, kaže glavni ekonomist HUP-a.

Poslovne prilike, kako one na određeno vrijeme, tako i one 'za stalno', istraži na MojPosao. Pronađi posao po svojoj mjeri!

Najslabije razvijene članice EU-a, Bugarska i Rumunjska, nalaze se pak među pet država s najmanjim udjelom takvih ugovora, a niz puno razvijenijih ekonomija, kao što su Nizozemska (22,9 posto), Španjolska (14,6 posto), Francuska (13,6 posto), Finska (13,5 posto), Italija (12,9 posto), Švedska (12,7 posto), kao i razvijenija Poljska (12,2 posto), ima veći udio ugovora na određeno vrijeme od Hrvatske.

“Pokazatelj je to, prema našim saznanjima, veće ponude fleksibilnijih oblika zapošljavanja te rastućeg broja onih koji obavljanje nekoliko part-time poslova smatraju lukrativnijim. Paradoksalno bi bilo zaključiti da Bugarska i Rumunjska imaju bolju zaštitu radničkih prava. S obzirom na to da je Hrvatska nakon Poljske već ostvarila drugi najveći relativni pad udjela ugovora na određeno radno vrijeme za 10 postotnih bodova od 2016. do 2023. godine te značajno bolji rezultat u odnosu na ciljeve iz NPOO-a, nije li vrijeme razmisliti o životnoj prilagodbi aktualnih postavki instituta ugovora o radu na određeno radno vrijeme u Zakonu o radu, a koje uključuju i ograničavanje ugovora na određeno na najviše tri uzastopna ugovora.

Vlada bi se trebala, naime, fokusirati na izolirane i rijetke tvrtke u kojima se pretjerano koriste uzastopni ugovori na određeno umjesto da se svim poslodavcima i radnicima koji povremeno sklapaju ugovor o radu na određeno ograničava sklapanje tih ugovora”, ističe glavni ekonomist HUP-a Stojić, navodeći da konačni cilj mora biti rast stope zaposlenosti jer nas je, unatoč desetogodišnjem rastu, tijekom kojega je u 2023. godini stopa zaposlenosti narasla na 70,7 posto, ipak pretekla Španjolska, pa nižu stopu zaposlenosti u Uniji od Hrvatske imaju jedino Rumunjska, Grčka i Italija.

Izvor: tportal

Tradicionalno se u mirovinu odlazilo s navršenih 65 godina, no sada se sve više ljudi suočava s idejom da je napuštanje radnog mjesta u šezdesetima nerealno ili čak nerazumno, osobito s obzirom na današnje okolnosti.

Izvršni direktor investicijske tvrtke BlackRock Larry Fink, obraćajući se investitorima, upozorio je na izazove s kojima se suočavaju radnici koji planiraju otići u mirovinu u šezdesetim godinama, piše tportal.

Fink kaže da rastom globalne prosječne životne dobi, problema s društvenim sigurnosnim mrežama te povećanjem troškova života mirovina u dobi od 65 godina neće biti ostvariva za mnoge ljude. On naglašava da je situacija s mirovinama puno teža nego što je bila prije 30 godina, a predviđa da će biti još teža za 30 godina, piše BBC.

Od 2000. do 2019. globalna prosječna životna dob povećala se sa 67 na 73 godine. Do 2050. UN očekuje da će jedna od šest osoba diljem svijeta biti stara 65 ili više godina. A kako populacija stari, mnoge će zemlje uskoro dosegnuti točku u kojoj će više ljudi napuštati tržište rada nego što će ulaziti na njega: u Velikoj Britaniji ta bi točka mogla biti dosegnuta do 2029. godine; u Brazilu do 2035. godine; u Indiji do 2048. godine, a u SAD-u do 2053. godine.

Profesorica Rebecca Sear, stručnjakinja za populaciju i zdravlje na London School of Hygiene and Tropical Medicine, ukazuje na činjenicu da se prosječna očekivana životna dob u Britaniji kontinuirano povećava od sredine 1850-ih godina. Međutim dob za umirovljenje nije se znatno promijenila tijekom tog razdoblja.

U kontekstu dramatičnih promjena u zdravstvenom i ekonomskom okruženju, postavlja se pitanje je li cilj umirovljenja u dobi od 65 godina potpuno nerealan u suvremenom svijetu?

Gal Wettstein, istraživač u Centru za istraživanje umirovljenja Koledža Boston, kaže da nije sasvim jasno zašto su srednje šezdesete godine stavljene u fokus. On smatra da postoji nedostatak jasnoće ili razumijevanja o tome zašto je baš ta dob postala standardna za umirovljenje u mnogim društvima.
Wettstein sugerira da je ta dobna granica možda donesena za poticanje ljudi da napuste tržište rada kako bi se oslobodilo mjesta za nove radnike.

Dob od 65 ili oko 65 godina i dalje se koristi kao globalni standard, unatoč tome što se postavlja pitanje njegove relevantnosti u suvremenom društvu.
U SAD-u je program zdravstvenog osiguranja Medicare dostupan samo odraslima koji imaju 65 ili više godina (osim u slučajevima mlađih osoba s invaliditetom). Također, Amerikanci mogu početi dobivati pune socijalne naknade tek u dobi od 67 godina.

Slično tome, u Britaniji građani mogu zatražiti univerzalnu državnu mirovinu (State Pension) sa 67 godina.

Mnogi programi za mirovinu i zdravstveno osiguranje usvojeni su sredinom 20. stoljeća, kada je prosječni očekivani životni vijek bio značajno kraći nego danas. Naprimjer, u Velikoj Britaniji prosječna očekivana životna dob iznosila je oko 66 godina za muškarce i 71 godina za žene.

Chris Parry, profesor financija na Sveučilištu Cardiff Metropolitan, sugerira da suvremeni građani imaju tendenciju provesti znatno više vremena u mirovini u odnosu na ono što je bilo u vrijeme usvajanja tih programa. Primjećuje da su ljudi sada zdraviji i aktivniji u kasnijim godinama života.

Vladine naknade i programi za umirovljenike bili su dizajnirani da podrže ljude tijekom godina umirovljenja, vjerojatno do prosječne očekivane životne dobi u to vrijeme. Međutim, kako su prosječna očekivana životna dob i zdravstveni standardi porasli, ljudi sada žive znatno duže, često do osamdesetih i devedesetih godina. 

Problem nastaje jer se ti vladini programi nisu adekvatno prilagodili novoj stvarnosti. To znači da politike i naknade koje su nekada bile namijenjene podršci umirovljenicima više nisu u skladu s potrebama i stvarnošću suvremenog svijeta. Kao rezultat toga, mnogi umirovljenici suočavaju se s izazovima financijske sigurnosti i zdravstvene skrbi jer sustav nije usklađen s produženim životnim vijekom i promjenama u zdravstvenom stanju starije populacije.

Mnogi od njih oslanjaju se na vladine naknade i mirovine, ali ti iznosi često nisu dovoljni za udoban život. Neke osobe dodatno štede kroz investicijske programe za mirovinu, ali mnogi nemaju dovoljno ili nikakvu osobnu ušteđevinu. Kao rezultat toga, kada se suoče s rastućim troškovima života u ekonomiji koja doživljava inflaciju, njihova ušteđevina postaje manje vrijedna i ne pruža im dovoljno financijske sigurnosti.

Drugi aspekt koji se ističe je promjena u dinamici generacijskog bogatstva. Tradicionalno bogatstvo prenošeno je s generacije na generaciju, što je osiguravalo da mlađi imaju neki oblik financijske podrške svojih starijih članova obitelji. Međutim sada se primjećuje promjena u tom trendu te se resursi sve više preusmjeravaju prema starijim generacijama. To znači da mlađe generacije ne mogu uvijek računati na nasljeđivanje bogatstva ili financijsku podršku od svojih starijih članova obitelji, kao što je to nekad bio slučaj.

Mnogi stručnjaci slažu se da je mirovina u šezdesetima sada više san nego stvarnost. Kada je u pitanju umirovljenje, 'mislim da je 75. nova 65. godina', kaže Parry.

Izvor: tportal

PDV od 25 posto onemogućuje frizerima razvoj i ulaganja, upozorava u utorak grupa vlasnika frizerskih salona te traži smanjenje PDV-a na 13 posto.

Frizeri podsjećaju da Hrvatska ima najveću stopu PDV-a na frizerske usluge u regiji i drugu najveću u Europi te da je u proteklih pet godina grupa vlasnika frizerskih salona tražila od Vlade i Ministarstva financija uvođenje niže stope PDV-a od 13 posto, ali bez uspjeha.

Frizeri tvrde da ne traže nešto što je nerealno ili nije usklađeno s EU-om i njegovim smjernicama te kažu kako ih zanima imaju li političke opcije u svojim programima jasan plan poreznog rasterećenja "intenzivnog rada rukama" i smanjenje PDV-a na frizerke usluge s 25 na 13 posto.

"Izgleda da su političke stranke zaboravile na značajnu ulogu koju ovi mali poduzetnici igraju u društvu. Zato pozivamo sve stranke da jasno iznesu svoje stavove i planove o smanjenju PDV-a na frizerske usluge. Hoće li se usuditi olakšati ovaj teret i time potaknuti rast i razvoj ne samo frizerskih salona, već i šireg gospodarstva?", pitaju frizeri.

Smatraju da bi smanjenje PDV-a na 13 posto omogućilo stabilnost i daljnji napredak, posebno za salone blizu praga za ulazak u sustav PDV-a, olakšavajući im prijelaz bez značajnog povećanja cijena.

Dodaju da se u frizerskoj industriji prosječno 50 posto neto prihoda troši na plaće pa bi smanjenje stope na 13 posto automatski značilo veći neto prihod i veća izdvajanja za plaće, a time i smanjenje sive zone koja je, kako tvrde, konstantno u porastu umjesto u opadanju.

Iznose da u je sustavu fiskalizacije 9.185 frizerskih salona i salona za uljepšavanje od kojih je samo 709 ili 7,7 posto obveznika PDV-a na dan 31. prosinca prošle godine. Nadalje, u proteklih deset godina broj salona u sustavu fiskalizacije povećao se za 62,4 posto, dok se je broj salona u sustavu PDV-a povećao samo za 4,8 posto.

Zaključuju kako to jasno govori da se frizerske salone ne stimulira na ulazak u sustav PDV-a.

Izvor: Hina

Nakon prosječne stope ‘harmonizirane’ inflacije od 8,4 posto u prošloj godini, u 2024. godini očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od oko 3,5 posto, navodi HUP u ‘Fokusu tjedna‘. Inflacija će dalje biti viša od prosječne stope u euro području (oko 2,3%), i to s obzirom na spomenuti relativno snažniji rast cijena usluga, kao i relativno snažniji rast osobne potrošnje u našoj zemlji kao rezultat snažnog realnog rasta ukupnih primanja zaposlenih (oko 15%).

„Iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na nastavak snažnog realnog rasta plaća zaposlenih ove godine od oko 6 posto - otprilike tri puta više u odnosu na prosjek euro područja, što je naročito podržano nominalnim povećanjem plaća u javnom sektoru od oko 15 posto te minimalne plaće za 20 posto, uz posljedičnu indeksaciju na ‘minimalac’ u radno-intenzivnim granama kao što su turizam, trgovina ili graditeljstvo“, navode iz HUP-a, prenosi Lider.

Spomenuto podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, pogotovo jer plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktivnosti u ekonomiji (2-2,5 posto). Na razini euro područja, snažan rast plaća (4,5-5% nominalno, oko 2% realno u 2024.) nastavit će pogoniti cijene usluga, naročito one radno-intenzivne, i tako vjerojatno odgoditi stabilizaciju temeljne inflacije na razini od 2 posto, što je ciljana stopa inflacije Europske središnje banke, napominju iz HUP-a.

Izvor: Lider

WTTC (World Travel and Tourism Council) zastupa interese turističke i industrije putovanja, uključujući privatni i javni sektor. U istraživanju provedenim u suradnji s Oxford Economicom predviđa rekordnu turističku 2024. godinu.

"Turizam i putovanja u 2024. će doprinijeti globalnom BDP-u s dodatnih 770 milijardi dolara u odnosu na prethodni rekord, generirajući jedan na svakih 10 dolara diljem svijeta", kažu iz WTTC-a, uz ocjenu da turizam u svijetu sada 'prosperira' nakon pandemije i očekivanje da će 142 od 185 analiziranih zemalja nadmašiti prethodne nacionalne rekorde.

Istraživanje je pokazalo i da je taj sektor "prepun mogućnosti" te obuhvaća gotovo 348 milijuna radnih mjesta u svijetu, što je porast za više od 13,6 milijuna radnih mjesta u usporedbi s najvišom razinom u predpandemijskoj i (zadnjoj) rekordnoj 2019. godini. Očekuje se da će potrošnja na međunarodna putovanja biti blizu onoj iz 2019. i dosegnuti gotovo 1,9 bilijuna dolara, kao i da će i domaći turisti potrošiti više nego bilo koje godine do sada odnosno oko 5,4 bilijuna dolara, piše Tportal.

Već u 2023. napredak

Iz WTTC-a se osvrću i na 2023. godinu kada je turistički sektor u svijetu, unatoč gospodarskim neizvjesnostima i geopolitičkim potresima, pokazao napredak.

"Čineći 9,1 posto globalnog BDP-a s nešto više od 9,9 bilijuna dolara u 2023. financijski učinak turizma i putovanja bio je najveći od zlatne 2019. godine, zaostajući za njom samo četiri posto. Povećan je i broj radnih mjesta za dodatnih 27,4 milijuna, na ukupno gotovo 330 milijuna", iznose iz WTTC-a.

Rasla je i međunarodna turistička potrošnja u odnosu na 2019., za 33,1 posto, na 1,63 bilijuna dolara, a povećala se i domaća potrošnja za 18 posto, na gotovo pet bilijuna dolara.
Predsjednica i glavna izvršna direktorica WTTC-a Julia Simpson poručila je da "sektor putovanja i turizma ostaje globalna gospodarska sila" te da se ne radi samo o obaranju rekorda, nego više o oporavku i "povratku sektora u najboljem izdanju nakon nekoliko teških godina".

“Ipak, postoji rizik. Vlade SAD-a i Kine trebale bi podržati svoje nacionalne sektore putovanja i turizma. SAD i Kina će i dalje 'patiti' dok se u drugim zemljama međunarodni posjetitelji vraćaju mnogo brže", navela je Simpson s obzirom da se te dvije velike svjetske sile u turizmu nešto sporije oporavljaju.