Tijekom ljetnih mjeseci stopa nezaposlenosti smanjena je na 17 posto jer je potražnja za sezonskim radnicima ispraznila burze nezaposlenih.
Nakon tri i pol godine Vlada je uoči godišnjih odmora ugasila mjere za zapošljavanje koje su iza sebe ostavile milijardu kuna utrošenih subvencija, oko 200 milijuna kuna duga i popis od 79 tisuća nezaposlenih radnika koji su dobili posao.
Nema, međutim, analize koliko je od tih 79 tisuća osoba ostalo u radnom odnosu, a koliko ih je dobilo otkaz odmah nakon isteka državnih subvencija.
Vedran Šošić, analitičar Hrvatske narodne banke, naglašava da se subvencijama ne može jako puno smanjiti nezaposlenost i stoga treba uvijek jasno odrediti koji je njihov cilj. Obično se mjerama ide prema ugroženim skupinama na tržištu, dugotrajno nezaposlenima i slično, što stručnjaci i sada predlažu Vladi, naglašava Šošić.
Kada se provode mjere opće naravi, obično se pokaže da je njihov učinak na ukupnu nezaposlenost mali, tvrdi Šošić, koji kaže da su ispitivanja pokazala da bi se većina (oko 70% osoba) zaposlila i da nije bilo mjera, ako ne oni, onda bi posao dobili drugi ljudi s burze, ili je pak netko tko je bio zaposlen ostao bez posla kako bi na njegovo mjesto došao jeftiniji subvencionirani radnik.
Nove mjere trebalo bi fokusirati na skupine koje su upale u dugotrajnu nezaposlenost, ili postoji opasnost da će u nju upasti, kaže Šošić. Svaki četvrti nezaposleni - njih oko 70 tisuća - stariji je od 50 godina, a oko 150 tisuća registriranih nezaposlenih bez posla je dulje od godine dana.
(T.K.)
Izvor:
Večernji list