Britanska je vlada krajem prošlog tjedna predstavila svoj plan reforme mirovinskog sustava, koji predstavlja najveću promjenu u britanskom mirovinskom sustavu u posljednjih pedeset godina. Kako bi izbjegla krizu mirovinskog sustava zbog sve većih izdataka iz mirovinskih fondova koji su povezani sa sve duljim životnim vijekom, Blairova vlada planira povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu te poticati zaposlenike da više štede za mirovinu.
Tako će se dobna granica za odlazak u državnu mirovinu za muškarce i žene do 2024. godine povisiti na 66, do 2034. na 67, a do 2044. na 68 godina starosti. Također, državne će se mirovine povisiti, a svako buduće povišenje vezat će se za štednju. Broj godina radnog staža potrebnih za dobivanje osnovne državne mirovine skratit će se na 30 godina, a od 2012. zaposlenici će automatski biti uključeni u novi, jeftinijii, nacionalni model štednje, uz mogućnost da se iz njega povuku ako im ne bude odgovarao.
Britanski stručnjaci tvrde da se tamošnji mirovinski sustav zapravo suočava s dvije velike krize. Jedna je to što ljudi žive dulje, a natalitet je nizak, što bi do 2050. moglo dovesti do omjera od dvije osobe u radnoj dobi na jednog umirovljenika, u usporedbi sa sadašnjim odnosom od četiri osobe u radnoj dobi na jednog umirovljenika.
Druga kriza koju prepoznaju britanski stručnjaci jest ona u mirovinskim fondovima tvrtki. Naime, posljednjih godina mnoge su tvrtke, zbog previsokih troškova, ukinule vlastite mirovinske fondove.
Iako najave reformi zvuče ohrabrujuće, stručnjaci napominju da će neki, zbog toga, proći gore od drugih. Prvenstveno se tu radi o samozaposlenima, koji neće moći ostvariti punu korist od vlastite mirovinske štednje zbog toga što ne postoji poslodavac koji će izdvajati dio novca za njihovu mirovinu. Također, onima koji sada dokupljuju radni staž kako bi ostvarili pravo na državnu mirovinu, iznos mirovine će biti niži, jer se državna mirovina ubuduće namjerava povisiti.
Osobna mirovinska štednja mogla bi biti teret i za male poduzetnike za koje je 3% doprinosa, koliko je predviđeno da iznosi, znatan dodatan trošak. Ostali mogući gubitnici zbog reforme mirovinskog sustava, procjenjuju stručnjaci, su oni koji još uvijek štede kroz mirovinske fondove tvrtki. Naime prosječni doprinos tvrtki u te fondove bio je 16,5% godišnje, te će se vjerojatno svi prebaciti na osobnu mirovinsku štednju gdje će doprinos poslodavca iznositi 3 posto.
(T.B.)
Izvor:
BBC
