Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Željko Potočnjak, istaknuo je kako odnos između broj osiguranika i umirovljenika ne bi bio puno povoljniji, čak ni kad bi se odmah zaposlilo oko 300.000 osoba koje su trenutačno na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Računica pokazuje da danas imamo oko 140 osiguranika na 100 umirovljenika, dok bismo u tom slučaju imali oko 165 osiguranika na 100 umirovljenika, istaknuo Potočnjak. na nedavnoj raspravi o budućnosti mirovinskog sustava, upozorivši kako je upravo nepovoljan odnos između broja umirovljenika i broja zaposlenih najvažniji parametar koji utječe na stanje u mirovinskom sustavu.
Drugi važan parametar je dobna granica za umirovljenje. Stručnjaci ističu kako je realno očekivati da se, nakon što 2008. završi primjena prijelaznih uvjeta za umirovljenje, otvori rasprava o povećanju te granice.
To se najavljivalo i na početku reforme mirovinskog sustava, pri čemu se spominjala mogućnost da se žene izjednače s muškarcima, odnosno da se granica umirovljenja i za njih poveća na 65 godina. Riječ je o granici koja se trenutačno primjenjuje u većini zemalja EU-a, no kako su i pojedine zemlje Unije otvorile raspravu o mogućnosti njenog povećanja, na 67 ili 68 godina za muškarce, ne treba isključiti ni mogućnost da ti prijedlozi dođu i do Hrvatske, ističe Vlado Puljiz, profesor na Studiju za socijalni rad na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Vlado Puljiz.
Stručnjaci također upozoravaju i na moguće otvaranje naših granica radnicima iz drugih zemalja, čime bi se ublažile moguće posljedice crnih demografskih prognoza na mirovinski sustav. No, svi se slažu u tome da ni to neće značajnije promijeniti trenutačni odnos.
Naime, za stabilnost sustava generacijske solidarnosti trebali bismo imati barem 300 osiguranika na 100 umirovljenika, što ni uz uvoz većeg broja radnika neće biti ni približno moguće.
Problem više nije samo u broju rođenih i umrlih, nego i u sve većem broju onih koji dobar dio radnog vijeka provedu izvan formalnog svijeta rada - kao nezaposleni, kao radnici u sivoj ekonomiji ili u nekom od atipičnih oblika rada za koje se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
