Najnovije istraživanje Bank Austria Creditanstalta (BA-CA) o ulaganjima u mirovine, pokazalo je da prosječno svaki peti građanin Hrvatske štedi za dodatnu mirovinu, što je daleko ispod prosjeka najuspješnijih zemalja Europske unije gdje se radi o svakom trećem aktivnom stanovniku.
Međutim, Hrvatska je bolja od većine zemalja jugoistočne Europe u kojima je prosjek još niži. Istraživanje je pak potvrdilo nepovjerenje u mirovinski sustav, a financijski stručnjaci upozoravaju na neznanje o velikim mogućnostima ulaganja, što najbolje prepoznaju zaposlenici stari između 30 i 40 godina koji dobro zarađuju.
Koliko se isplati ulagati u mirovinu pokazuju brojke prema kojima bi prosječna mirovina novih umirovljenika 2010., mogla pasti na samo 1.000 kuna. Prema postojećem mirovinskom sustavu, to bi se moglo promijeniti tek 2020., kada će u mirovinu otići prvi umirovljenici koji će uz generacijsku solidarnost ili mirovine iz 1. stupa, početi dobivati i mirovinu iz 2. stupa obveznih mirovinskih fondova.
Istraživanje je također pokazalo da 14% građana novce čuva u klasičnoj štednji kroz depozite, oročava ih 12%, a štedne knjižice ima samo 3% stanovnika Hrvatske. Time smo također ispod prosjeka regije u kojoj štedi 27% građana, oročenja ih ima 13%, a štedne knjižice posjeduje 16% stanovnika.
No, s druge strane iznadprosječnih 44% hrvatskih građana ulaže u životno osiguranje, a 15% u stambenu štednju. Tradicionalno su najštedljiviji Slovaci i Česi, a Slovenci sve više svoje depozite prelijevaju u mirovinske proizvode i životno osiguranje.
Makroekonomisti BA-CA-e prezentirali su statistiku koja je za uzorak uzela 1.000 stanovnika u svakoj od 10 zemalja središnje i istočne Europe. Ipak, broj stanovnika koji štedi ne govori o tome koliki se iznosi štede pa tako je moguće da u zemljama lošijeg standarda štedi veći broj stanovnika, ali manje svote novca.
Prema posljednjim podacima, vrijednost ušteđevine po osobi u Hrvatskoj je iznosila 2.890 eura, dok je u Sloveniji taj iznos daleko veći – 5.000 eura. Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da stanovnici regije prosječno mogu izdvojiti oko 22 eura mjesečno, a Slovenci i Hrvati izdvoje čak i oko 36 eura.
Prognoze ukazuju da će od 2005. do 2008. depoziti u Hrvatskoj porasti za 8% što je manje od prosjeka regije, ali će ulaganje u vrijednosnice rasti 22% naspram samo 5% u regiji. Tako će imovina investicijskih fondova rast 52%, u usporedbi sa skromnih 14% u regiji.
(T.N.)
Izvor:
Jutarnji list
Večernji list