Njemački stručnjaci stanje u obrazovanju opisuju kao dramatično. Ne zadovoljava stručna sprema profesora, novca i nastavničkog kadra nedostaje posvuda, profesori su stare životne dobi, a sve više učenika i studenata prekida školovanje
Obrazovanje ni u najrazvijenijim zemljama Europe nije pošteđeno teškoća. S jedne strane je bolonjski proces čije provođenje zahtijeva mnogo vremena i novca, a s druge su aktualne ekonomske prilike u svijetu na koje ni sveučilišta ne mogu ostati imuna.
Sve manje studenata
Jedna od europskih zemalja koja je mnogim stranim studentima bila najprivlačnija za studiranje jest Njemačka. Budući da smo iz mjeseca u mjesec svjedoci rastućih cijena, od goriva i struje pa sve do prehrambenih proizvoda, studentske školarine nisu bile izuzetak.
Savezni je ustavni sud početkom 2005. uveo plaćanje školarina na visokim učilištima. Budući da ova odluka nije propisana kao obvezujuća za sve savezne pokrajine, nju je do sada prihvatilo samo njih sedam. U tim pokrajinama studenti po semestru plaćaju 500 eura.
Studenti koji nisu iz zemalja Europske unije na nekim učilištima moraju dodatno plaćati i pristojbu za "skrb o stranim studentima", koja iznosi 100-150 eura. Kada se u to uračunaju i socijalne pristojbe, mjesto na njemačkom visokom učilištu stranog će studenta stajati gotovo 1500 eura godišnje.
Rezultat uvođenja školarina bilo je smanjenje broja stranih studenata na njemačkim visokim učilištima za 20 posto.
Dramatično stanje
Njemački stručnjaci stanje u obrazovanju opisuju kao dramatično. Ne zadovoljava stručna sprema profesora, novca i nastavničkog kadra nedostaje posvuda, profesori su stare životne dobi, a sve više učenika i studenata prekida školovanje.
Visoke hrvatske školarine
Senat sveučilišta u Zagrebu početkom ove godine odobrio je povećanje školarina na deset zagrebačkih fakulteta. Time će studenti plaćati godišnju školarinu od 6500 do 8000 kuna. Školarine u Hrvatskoj među najvišima su u Europi.
Bez vidljivijeg napretka
Hrvatska je potpisala Bolonjsku deklaraciju 2001. godine, a još se ne može pohvaliti vidnijim napretkom. Novi studijski programi nedovoljno su usklađeni s onima u Europi, bodovni sustav povećao je prolaznost, ali ne i kvalitetu, broj profesora ostao je uglavnom isti, a studijski smjerovi nisu usklađeni s potrebama gospodarstva. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
