Pri otkazivanju ugovora o radu poslodavac ne mora udovoljiti proceduri od ukupno 28 koraka, tvrde u HUP-u
Suprotno zaključku gotovo svih medija koji su u ponedjeljak bili na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca, pri otkazivanju ugovora o radu poslodavac ne mora udovoljiti proceduri od čak 28 koraka.
Prema riječima direktorice radno-socijalnih poslova u HUP-u Jasne Kulušić, 28 je ukupan broj koraka koje je potrebno poduzeti kada se u obzir uzmu svi mogući oblici otkazivanja ugovora o radu.
Poslovno uvjetovani otkaz
"Ovisno o vrsti otkaza, broj potrebnih koraka, odnosno obveza poslodavca varira", istaknula je Kulušić te navela kako se najčešće radi o poslovno uvjetovanom otkazu, zatim otkazu zbog skrivljenog ponašanja ili zbog osobno uvjetovanih razloga.
Kada je riječ o, primjerice, poslovno uvjetovanom otkazu, kako su nam pojasnili neki pravni stručnjaci, procedura je svedena na najviše šest koraka.
Nakon što se utvrdi razlog otpuštanja, potrebno je donijeti odluku o otkazivanju radnog odnosa, a zatim zatražiti suglasnost sindikata i(li) radničkog vijeća.
U toj fazi, međutim, ističe Kulušić, vrlo često se događa da sindikati i radnička vijeća uskrate suglasnost, pa se poslodavac mora obratiti sudu koji, u većini slučajeva, nije u stanju ispoštovati rok od 30 dana, već odluku donosi u roku do čak dvije godine.
Sindikati se protive
Budući da se radnik ima priliku žaliti na odluku suda, cijeli proces se "razvuče" na još minimalno dvije godine, pa je za otpustiti čovjeka, tvrdi Kulušić, ponekad potrebno i do pet godina.
U slučajevima kada se sud ne uključuje u proces otkaza, poslodavac je dužan odluku o otkazu uručiti radniku koji, pak, odrađuje otkazni rok, nakon čega mu se uručuje radna knjižica.
Sindikati, s druge strane, nemaju previše vjere u najave poslodavaca da će takve zakonske promjene dovesti do povećanja zaposlenosti i napretka u gospodarstvu.
"Pod krinkom povećanja zaposlenosti 2003. otkazni rok i visina otpremnine su smanjeni, a dvije godine kasnije statistika je pokazala jednak broj zaposlenih i nezaposlenih. Sasvim je sigurno da su sve izmjene radnog prava do sada išle na štetu radnika", poprilično ogorčena je bila Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Što se zahtjeva za ukidanjem plaćene pauze tiče, za koju su poslodavci, pak, izračunali da ih godišnje košta oko 5,5 milijardi kuna, Knežević je kazala da bi se tako mogla napraviti i računica koliko poslodavci neiskorištenih pauza duguju radnicima. (A.T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
