Najviše hrvatskih kućanstava je zaduženo po tekućem računu i kreditnim karticama
Najnoviji rezultati o kupovnoj moći građana za 2008. pokazuju kako je neto godišnji prihod u Hrvatskoj od 4.763 eura znatno niži od europskog prosjeka (12.500 eura). U skladu s time su i odgovori građana u istraživanju GfK o potrošačkoj klimi gdje tek 3 posto građana očekuje da će im biti znatno bolje u sljedećoj godini.
Zanimljivo je da 14 posto ispitanika misli da će biti malo bolje, 43 posto da će ostati isto, a ostalih 38 posto navodi da će biti teže.
Međutim, treba naglasiti da su ova mišljenja prikupljena netom prije izbijanja nove velike financijske krize, koja se prelijeva i u Hrvatsku, te je teško i zamisliti sve negativne posljedice koje će ubrzo izazvati, napominju u GfK-a.
Najzaduženiji Zagrepčani
Tek nešto manje od polovine kućanstava ozbiljnije prati svoje zajedničke kućanske troškove i to pretežno na papiru. Troškove najviše bilježe u Zagrebu i Istri s Primorjem (oko 74 posto), Dalmaciji (71 posto), a evidenciju najčešće vode žene (72 posto).
Također, više od polovice hrvatskih kućanstava je zaduženo (52 posto). Po financijskim zaduženjima vode kućanstva Zagreba s okolicom (59 posto), odnosno općenito ona koja se nalaze u naseljima s preko 100 tisuća stanovnika, njih 62 posto.
Najviša zaduženost je po tekućim računima (69 posto) i kreditnim karticama (40 posto). Nešto manji broj građana ima nenamjenske (37 posto) i namjenske kredite (31 posto), dok ih je 9 posto zaduženo kod prijatelja, obitelji ili znanaca.
Građani najviše uplaćuju životno osiguranje
Dodatna štednja za mirovinu, nešto viša od prosjeka, prisutna je u Zagrebu (25 posto) te Istri i Primorju (27 posto). Među njima prednjače dobne skupine između 35 i 44 godine starosti (35 posto) te oni koji se svrstavaju u višu socijalnu klasu, njih 50 posto.
Najviše građana, njih 60 posto uplaćuje između 150 i 600 kuna za dodatnu štednju za mirovinu, a 52 posto građana uplaćuje životno osiguranje. (D.P)
Izvor:
GfK