Novim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju povećane su naknade za nezaposlene, ali ako nezaposleni nakon godinu dana na Zavodu ne prihvati niti jedan posao, briše se iz evidencije
Prvog dana nove godine na snagu je stupio i izmijenjeni Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Izmijenjeni Zakon najčešće se povezuje uz činjenicu da mora biti usklađen s direktivama Europske unije, piše Magdalena Družijanić u Slobodnoj Dalmaciji.
Što zapravo taj zakon konkretno znači, objasnila je Ankica Paun-Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: "Minimalan staž potreban za ostvarivanje prava na naknadu ostao je isti, što znači da je određen u trajanju od najmanje devet mjeseci rada u posljednje dvije godine. Dakle, nisu mijenjani uvjeti za ostvarivanje prava, no zato jesu visine naknade".
Novi sustav naknada
Tako će prvih 90 dana novčana naknada iznositi 70 posto zadnje neto plaće, nakon toga 50 posto ostvarene tromjesečne plaće, a za one koji dobivaju trajnu naknadu, a to su osobe s 32 godine staža ili više, naknada će do umirovljenja ili novog zaposlenja iznositi 40 posto plaće koju su ostvarivali u prethodnom razdoblju.
Govoreći o trajanjima prava na novčanu naknadu, ravnateljica je istaknula kako ona ovisi o ukupnom radnom stažu radnika. Tako je do sada trajanje prava bilo određeno u rasponu od 78 do 390 dana, a po novom Zakonu, naknada za one s devet mjeseci radnoga staža će trajati 90 dana, a do 450 dana za radnike s 25 godina staža.
Individualan pristup
Osim toga, zavod za zapošljavanje dužan je i svakoj nezaposlenoj osobi pristupiti individualno te za nju izraditi profesionalni plan zapošljavanja, u roku od 60 dana od dana prijave osobe.
U slučaju da ni nakon godinu dana ne uspije pronaći posao na temelju profesionalnog plana, koji podrazumijeva dokvalifikacije, dodatno školovanje i slično, morat će, u okviru svojih psihofizičkih sposobnosti, prihvatiti i posao koji zahtijeva i nižu stručnu spremu od one koju imaju. Ako ne prihvati posao u mjestu do 50 kilometara udaljenosti, uz uvjet da poslodavac plaća putne troškove, nezaposlena osoba će biti izbrisana iz evidencije.
Najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Novim je Zakonom uvedena i mogućnost da se posredovanjem u zapošljavanju bave i privatne agencije. Prema starom Zakonu, privatne agencije mogle su posredovati u zapošljavanju u zemlji, ali ne i u inozemstvu, gdje je isključivi monopol imao HZZ.
Govoreći o broju nezaposlenih u Hrvatskoj, Paun-Jarallah izjavila je da ih je, prema podacima HZZ-a, u studenom 2008. godine bilo 233.661, i to najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji (13,5 posto), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (1,3).
U 2009. povećanje stope nezaposlenosti
Što se tiče novčanih naknada, mjesečno ih, tijekom nezaposlenosti prima između 20 i 25 posto, odnosno svaka četvrta osoba prijavljena na Zavodu. U studenom je novčanu naknadu koristilo 58.968 osoba. Stopa nezaposlenosti, u studenom 2002. godine iznosila je 21,6 posto, a u studenom prošle godine 13,2 posto.
"U 2009. vjerojatno će doći do smanjenja zaposlenosti i povećanja nezaposlenosti, a naša predviđanja kažu da će se nezaposlenost povećati za oko pet posto" zaključila je Paun-Jarallah. (D. P.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
