Iduće bi godine vanjski dug Hrvatske mogao iznositi 100 posto BDP-a
Vanjski dug zemlje sljedeće će godine najvjerojatnije doseći ukupnu vrijednost robe i usluga koji se tijekom godine proizvedu u hrvatskom gospodarstvu, što bi moglo dodatno otežati život kako državi, tako i građanima i poslodavcima.
Upozorio je to guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na konferenciji "Dan velikih planova", te je dodao da Hrvatskoj u 2010. na naplatu dolazi 10 milijardi eura glavnice i kamata na kredite koje je uzimala proteklih godina. Taj će dug trebati refinancirati, a kada se tome pridoda i potreba financiranja proračunskog manjka, Hrvatska bi se u sljedećoj godini mogla suočiti s potrebom zaduženja od čak 13 milijardi eura, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Svaki građanin dužan 10.000 eura
"Takav porast vanjskog duga je očekivan, a generirat će ga prvenstveno država i državne tvrtke. Istodobno, može se očekivati pad udjela privatnih tvrtki i banaka u ukupnom vanjskom dugu zemlje", ocijenio je Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
Prema njegovim prognozama, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s vanjskim dugom od 42,2 milijarde eura, dok će sljedeće godine doseći 45,5 milijardi eura. To znači da će, statistički gledano, svaki Hrvat inozemstvu dugovati oko 10.000 eura.
Analitičari ipak nisu potpuno pesimistični, budući da, kako i sami kažu, mnogo zemalja u svijetu ima i znatno veći vanjski dug od 100 posto BDP-a. Ovdje je više riječ o psihološkoj granici, povećanju opreza među stranim ulagačima i padu kreditnog rejtinga zemlje.
Teret prilagodbe na realnom sektoru
Međutim, znatno pesimističniji pogled na hrvatsku gospodarsku stvarnost dao je Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. On ističe kako će pad BDP-a u Hrvatskoj, u ovoj godini iznositi 6 posto, no ako se tome doda i gubitak potencijalne proizvodnje, stvarni pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj iznosit će i do 10 posto.
Ti gubici, smatra Gligorov, nisu privremeni, nego trajni, jer Hrvatska ne može računati da će u doglednoj budućnosti ostvarivati visoke stope rasta kojima bi nadvladala posljedice krize.
"Nominalna stabilnost je očuvana, ali zato je teret prilagodbe pao na realni sektor, što se vidi po padu robne razmjene i industrijske proizvodnje. Pravi učinci na dohodak i zaposlenost tek će se osjetiti, jer plaće neće rasti, a nezaposlenost će se povećavati", zaključio je Gligorov. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list