Sa sadašnjim doprinosima, II. stup bio bi isplativ tek za umirovljene nakon 2035.
Mirovine prvih korisnika, koji su uplaćivali doprinose u II. stup i dalje su manje nego što bi bile da nisu ušle u njega. No, iako se ne radi o milijunskim svotama, rješenje njihova problema još se ne nazire.
Biserka Žalac, predsjednica uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, kaže da prvi umirovljenici iz II. stupa ne bi ni postali problem da im je dano pravo na isplatu dodatka na mirovinu (uvedenog 2007). Osim toga, sporna je i formula za izračun mirovine.
No, to je, ipak, dio lakšeg rješenja, koje je inače palo u sjenu globalne krize, problema s proračunom, ali i sudbine mirovinske reforme, piše Ljubica Gatarić u prilogu Manager Večernjeg lista. Puno ozbiljniji zahvat bilo bi preusmjeravanje veće stope mirovinskog doprinosa s državnog na privatne mirovinske fondove.
Do 10 posto za šest do sedam godina
Vladin prijedlog s početka godine, da se svima koji to žele omogući izlazak iz II. stupa i povratak u prvi, naišao je na oštre kritike jer se ispostavilo da iza te najave ne stoji želja da se riješi problem prvih umirovljenika i izbjegnu nove nepravde u budućnosti, već da se nadopuni proračunski manjak.
Stručnjaci su upozorili da država mora povećati stopu doprinosa za II. stup, jer će on u protivnom biti isplativ tek za generacije koje će u mirovinu nakon 2035. godine.
"Ne vjerujem da se to može dogoditi s proračunom za 2010. godinu jer ne vidim prostora za pokriće većih deficita", kaže dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb. "Već i sada, proračun pokriva 40 posto izdataka za mirovinu." Ne očekuju to od Jadranke Kosor ni predstavnici fondovske industrije, koji dosta realistično gledaju na trenutačne probleme u proračunu i posljedice krize.
Nedavno su predložili da se to riješi dugoročno tako da u svakoj godini u kojoj se ostvari stopa rasta BDP-a veća od dva posto, za jedan postotni poen poraste stopa izdvajanja za II. stup, a za isti se postotak smanji izdvajanje u I. stup. S takvim bi potezom bilo potrebno šest do sedam godina da se izdvajanje za II. stup podigne na deset posto, što i jest cilj obveznih mirovinskih fondova.
Nastavak na krizni porez
Dinko Novoselec, predsjednik AZ OMF-a, nada se da će iduće godine biti donesena odluka o povećanju stope izdvajanja za II. stup. Druga je mogućnost, kaže Nestić, da se mirovinski doprinosi "zakvače" na krizni porez te odmah povećaju nakon njegova povlačenja. Ipak, za takav potez Vlada treba konsenzus svih zainteresiranih strana, od socijalnih partnera do stranaka jer je mirovinska reforma jedan od dugoročnih projekata koji ne može biti vezan uz dnevno-političke procese. Osim toga, mirovinska reforma, nažalost, nema alternativu.
Razlozi za ukupno manju mirovinu iz I. i II. nisu u II. stupu, već su naknadne izmjene zakona koji značajno utječu na mirovinska primanja isključile ove korisnike mirovina, te su time stavljeni u nedopušteni nepovoljan položaj. Stoga je nužno i njima dati pravo na dodatak na mirovinu, promijeniti formulu za izračun mirovine dok 75 posto doprinosa ide i dalje u I. stup te postupno povećati doprinose za II. stup sa 5 na 10 posto, kako bi se omogućilo da mirovina iz novog sustava doista slijedi projekcije s početka mirovinske reforme, tumači Biserka Žalac.
Veći val isplata tek 2012.
Također, dodaje, izračun mirovine iz I. stupa se za korisnike mirovina iz oba sustava pokazuje vrlo restriktivan, osobito za članove fonda, koji nakon kratkog razdoblja štednje odlaze u mirovinu. Naime, mirovina iz I. stupa računa se različito za razdoblje prije ulaska u II. stup i nakon toga.
Do 2012., mirovine iz II. stupa isplaćivat će se malom broju korisnika prijevremenih starosnih mirovina, a tek od tada se može očekivati prvi veći val isplata. Naime, tada će se korisnicima pridružiti i muškarci koji će steći uvjete za prijevremeno starosnom umirovljenje, dok će žene tad ostvariti uvjete za starosnu mirovinu.
Budući da će do tada, sadašnjim korisnicima "niskih mirovina", proći već 10 godina članstva u obveznim mirovinskim fondovima, mirovine iz II. stupa biti će veće jer će i fond imati više sredstava na računu. (V. K.)
Izvor: Večernji list
