Među 139 zemalja Hrvatska se rangirala kao 77., što znači da je u tri godine pala za čak 20 mjesta.
Nije nikakvo iznenađenje što je na svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2010. - 2011. Hrvatska pala za pet mjesta i nalazi se na 77. mjestu (između Bocvane i Gvatemale) ljestivce 139 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Sve što je još prije osam godina, od kada se Hrvatska preko Nacionalnog vijeća za konkurentnost uključila u mjerenje globalne konkurentnosti, bilo detektirano kao problem, zapravo se nije poboljšalo. To je i razlog zbog kojeg država bilježi progresivan gubitak konkurentne pozicije, piše Snježana Vujisić Sardelić u Poslovnom dnevniku.
Primjerice, umjesto da od 2007., kada je držala 57. mjesto na ljestvici, iskoristi prednosti i krene prema dosezanju ciljanog 40. mjesta, trend se zapravo dramatično pogoršao pa je Hrvatska po konkurentnosti u tri godine pala za punih 20 mjesta. Konkretno, u 2010. su u odnosu na 2009. u Hrvatskoj dodatno pogoršani neki faktori koji su pridonosili boljoj konkurentnosti, poput inovativnosti i visokog obrazovanja, pri čemu su i inače uvijek loši parametri, kao što su efikasnost tržišta roba i tržišta rada, poslovna sofisticiranost i razvijenost financijskog tržišta, postali još gori.
Hrvatska je pak izrazito loše (iznad 100. mjesta) plasirana u nizu područja - suradnji između poslodavaca i zaposlenika, teretu vladinih politika, trošku poljoprivrede, opsegu i učinku oporezivanja, lošoj ulagačkoj klimi itd. Dodatan problem Hrvatske kao ulagačke mete je i činjenica da većina država u okruženju jako napreduje na ljestvici. Crna Gora se tako sa 62. mjesta u samo godinu dana popela na 49. u rangu najkonkurentnijih svjetskih zemalja.
"U Hrvatskoj je na djelu opća društvena upravljačka kriza, pri čemu je posve poremećen sustav tradicionalnih vrijednosti, poglavito u odnosu prema radu i poštenju. Potreban je dramatičan zaokret i nacionalna mobilizacija o ključnim razvojnim ciljevima koji onda neće biti predmet političkog preglasavanja, a koji će sustavno podizati konkurentost države", naglasci su iz rasprave s prezentacije izvještaja NVK, čiji je predsjednik Ivica Mudrinić najavio skoru objavu Povelje razvoja do 2025. s kojom će nastojati dobiti opći konsenzus svih političkih i društvenih čimbenika.
Sudionici rasprave su se složili da bi upravo NVK, kao politički neutralno tijelo, mogao biti mobilizator promjena. Najavljeni su sastanci sa svim političkim strankama, a sastanak s premijerkom Kosor planiran je za 20. rujna. (A. P.)
Izvor:
