Dijalog između obrazovnih ustanova i tvrtki ključan je za nastanak kvalitetnih edukativnih programa i prilagodbu postojećih.
Educentar, specijalizirani portal za ponudu edukativnih programa organizirao je 14. rujna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okrugli stol na temu 'Edukativne potrebe i ponuda profesionalne edukacije u Republici Hrvatskoj'. Okrugli sto je održan u sklopu ovogodišnjeg, trećeg po redu, Tjedna cjeloživotnog učenja, a njegovi organizatori su portal EduCentar i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
U sklopu okruglog predstavljeni su rezultati Istraživanja o edukativnim potrebama i ponuda profesionalne edukacije u Republici Hrvatskoj koje je EduCentar proveo u suradnji s portalom MojPosao na više od 1.600 posloprimaca i preko 70 poslodavaca.
Sudionici okruglog stola bili su predstavnici obrazovnih ustanova koje nude edukativne programe iz različitih područja edukacije (Berlitz, NetAkademija – Tehničko veleučilište u Zagrebu, Učilište Algebra, Zagrebačka škola ekonomije i managementa), voditelji odjela za upravljanje ljudskim potencijalima hrvatskih tvrtki (Karlovačka pivovara, Nestle, Franck) te predstavnici Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Istraživanje o edukativnim potrebama i ponudi profesionalne edukacije pokazalo je kako znatan broj posloprimaca i poslodavaca (34 posto posloprimaca i 38 posto poslodavaca) formalno obrazovanje smatra samo 'dobrom osnovom' za budući rad. U skladu s time, većina je posloprimaca (njih 67 posto) pohađala neki oblik dodatne edukacije, koja im je uglavnom izrazito pomogla u obavljanju radnih zadataka. Pohađanje nekog oblika dodatne edukacije povoljno utječe i na mogućnost dobivanja posla, jer je 85 posto poslodavaca istaknulo kako ona snažno ili barem donekle utječe na njihovu odluku prilikom odabira kandidata. Čini se kako su i posloprimci toga svjesni jer njih 64 posto planira pohađati dodatne edukacije, dok dodatnu edukaciju već pohađa 24 posto posloprimaca.
Rezultati istraživanja poslužili su kao podloga za raspravu na temu suradnje tvrtki i edukativnih ustanova u razvoju ključnih kompetencija zaposlenika. U okviru te teme sudionici okruglog stola raspravljali su o problematici kvalitete formalnog obrazovanja, definiranja edukativnih potreba zaposlenika i prilagodbe programa tim potrebama, te mjerenju učinaka edukacije i motivaciji za edukaciju.
Voditelj NetAkademije (Tehničko veleučilište u Zagrebu), Dubravko Žigman ustvrdio je kako formalno obrazovanje 'kaska' za potrebama gospodarstva, pa tu 'uskače' dodatno obrazovanje. To je potvrdila i direktorica ljudskih potencijala Karlovačke pivovare Dijana Klekar, koja je istaknula da nove potrebe gospodarstva donose i nova zanimanja te tvrtke same obrazuju stručnjake, dok se formalni obrazovni sustav 'priključuje' kasnije.
Član uprave za marketing i prodaju učilišta Algebra, Hrvoje Balen istaknuo je da s obzirom na ekspanziju znanja i razvoj tehnologije poslodavcima stupanj formalnog obrazovanja nije presudan, već što kandidat zna i koje vještine ili certifikate posjeduje. To je ujedno, naglasio je Balen, i poruka svim edukativnim ustanovama da prate potrebe gospodarstva i tome prilagođavaju edukativne programe. Mirna Koričan, predavačica na MBA studiju - smjer Upravljanje ljudskim potencijalima, sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta dodala je i kako je upravo dijalog između obrazovnih ustanova i tvrtki ključan za nastanak kvalitetnih edukativnih programa i prilagodbu postojećih.
Sudionici okruglog stola naglasili su važnost kvalitetne dodatne edukacije kod posloprimaca i kod poslodavaca pri čemu poslodavci trebaju razviti mehanizme pomoću kojih će utvrditi koje edukacije zaista trebaju njihovim zaposlenicima, a posloprimci dodatnu edukaciju shvatiti kao dodatan kapital na tržištu rada koji će povećati njihove mogućnosti za zaposlenje, zaključili su sudionici.
Okrugli stol bavio se i temom ponovnog uključivanja dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada kroz edukaciju. Dugotrajna nezaposlenost najčešće pogađa osobe starije životne dobi, nižeg stupnja obrazovanja, te ženskog spola, a posebno su time pogođene osobe s invaliditetom. Sudionici su se složili da se kod tih osoba, koje su nezaposlene dulje od godinu dana, te su nekonkurentne na tržištu rada, javlja i problem socijalne isključenosti i motivacije, koji nije moguće riješiti samo standardnim programima edukacije, već im je potrebna i sveobuhvatna podrška sustava za povratak u svijet rada. Pri tome je za uspjeh ključna uska suradnja nadležnih institucija, poslodavaca i edukativnih ustanova, zaključili su sudionici.
Izvor: EduCentar.net