Za sjedenje treba rabiti ergonomsku stolicu ili jastučić za lumbalnu potporu koji se može koristiti i u automobilu.
Stres, nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilno držanje, višak kilograma i dugotrajno i nepravilno sjedenje na radnom mjestu dovode do slabljenja mišićnih stabilizatora kralježnice čineći tako križobolju bolešću modernog doba. Osim što uzrokuje bolove u kralježnici, nepravilno i dugotrajno sjedenje na radnom mjestu smanjuje i radnu sposobnost. Istraživanja su pokazala da u radno aktivnoj populaciji, u dobi od 18-55 god., između 60 i 80 posto ljudi barem jednom u životu ima epizodu križobolje, a oko 25 posto ljudi je imalo ili ima teži oblik križobolje.
Mr.sc. Dražen Kvesić, dr.med., specijalist kirurg s 15-godišnjim iskustvom u liječenju bolesti kralježnice i osnivač poliklinike Lumbago za dijagnostiku i liječenje bolnih sindroma kralježnice ističe kako su križobolja ili bol u slabinskom dijelu kralježnice jedna od najčešćih bolesti današnjice te drugi najčešći razlog (nakon respiratorih infekcija) zbog kojeg pacijenti traže liječničku pomoć i najčešći razlog nesposobnosti za rad u radno aktivnoj populaciji.
Iako stvaran uzrok nastajanja degenerativnih bolesti kralježnice nije poznat, postoji nekoliko faktora rizika koji su povezani sa križoboljom pa je tako ona češća kod ljudi koji na svome radnom mjestu učestalo dižu teške terete, rukuju vibracionim alatima i strojevima ili koji puno vremena provode za volanom. Još nije znanstveno dokazano uzrokuje li sjedilački način života pojavu križobolje no poveznica modernog, sjedilačkog načina života i učestalije pojave križobolje je toliko, da ih se ne može se ignorirati. Dugotrajno nepravilno sjedenje, što na poslu, što kod kuće pred televizorom, slabost mišića stabilizatora kralježnice zbog neaktivnosti, višak kilograma, dugotrajne vožnje automobilom, sve su to stanja i aktivnosti koje doprinose ubrzanoj degeneraciji kralježnice. Nadalje, križobolje je češća kod pušača nego kod nepušača i kod onih koji su izloženi psihičkom stresu, a bavljenje nekim sportovima također je povezano sa učestalom pojavom križobolje.
Obzirom da je stresni i fizički pasivan način života danas gotovo nemoguće izbjeći postavlja se pitanje što možemo učiniti kako bismo našu kralježnicu što dulje održali zdravom. Prije svega, potrebno je postići i održati opću fizičku kondiciju. Redovito plivanje, vožnja bicikla i medicinska gimnastika idealni su načini, koji neće naškoditi kralježnici.
Doktor Kvesić ističe kako bi se svi oni koji radno vrijeme provode sjedeći u uredu morali se svakih sat do sat i pol ustati na nekoliko minuta i provesti nekoliko minuta radeći vježbe istezanja mišića. Za sjedenje treba rabiti ergonomsku stolicu ili jastučić za lumbalnu potporu koji se može koristiti i u automobilu. Dugotrajne vožnje automobilom treba prekidati svakih sat i pol vremena, izaći iz automobila i protegnuti se nekoliko minuta.
Kako bi ispravno vježbali na radnom mjestu sjedite ravno na stolici s rukama istegnutih preko glave i pogledom usmjerenim ravno ispred sebe. Nakon toga ruke spojite iza leđa i nastojite ih što više odmaknuti , pazeći da leđa ostanu ravna. Također, prekriženih nogu i ruku na prsima pokušajte se istegnuti se preko naslona stolice, koliko vam stolica dozvoljava.
Redovito vježbanje jača mišiće stabilizatore slabinske kralježnice, odnosno mišiće trbušnog zida i leđne mišiće uz samu kralježnicu. Jaki mišići uz kralježnicu smanjit će stres i mogućnost da kriva kretnja i opterećenje naškodi kralježnici. Teže terete treba podizati na pravilan način, iz čučnja a ne iz pregiba kralježnice. Za teže terete treba tražiti pomoć, ne podizati ih sam dok za spavanje treba koristiti anatomski madrac, ne pretvrd i ne premekan.
Ukoliko unatoč ovim mjerama dođe do križobolje, treba se javiti liječniku koji će napraviti osnovnu dijagnostiku i uputiti pacijenta na fizikalnu terapiju. Ako fizikalna terapija ne bude učinkovita, treba napraviti dodatnu dijagnostiku lumbalne kralježnice (u pravilu MR ili izuzetno CT) i uputiti pacijenta specijalisti za kralježnicu koji se bavi intervencijskim procedurama, a prije nego što se uputi kirurgu.
Poliklinika Lumbago nudi mogućnost liječenja bolnih stanja kralježnice tzv. intervencijama na kralježnici. Radi se o minimalno invazivnim procedurama koje se rade u lokalnoj anesteziji i ambulantno (bez ležanja u bolnici), a u osnovi kojih je postavljanje igle na točno određeno mjesto na kralježnici, pod kontrolom rtg aparata. Potom se kroz iglu daje lijek kojim se ublažava bol, ili posebna vrsta igle koja je ujedno i elektroda služi da se točno određeni živci termički onesposobe za prijenos bola iz određenih dijelova kralježnice. Ove intervencije su vrlo učinkovite kod određenog broja pacijenata, ublažavaju bolove i otklanjaju potrebu za operativnim zahvatom na kralježnici. Ukoliko niti tada ne bude povoljnog učinka, odnosno smanjenja bolova, jedan vrlo mali broj pacijenata treba potražiti pomoć kirurga.
Doktor Kvesić naglašava kako se velika većina bolnih stanja kralježnice liječi konzervativnim metodama, tj. uzimanjem lijekova i fizikalnom terapijom, uz promjenu načina života. Kod manjeg broja pacijenata su potrebne intervencijske procedure za ublažavanje bolova, a tek vrlo rijetko, u izuzetnim situacijama, potreban je operativni zahvat. Intervencijske procedure koje se rade u Poliklinici Lumbago mogu biti vrlo učinkovite u ublažavanju kroničnih bolova kralježnice. Njihova najveća vrijednost je značajno poboljšanje kvalitete života pacijenata koji trpe kronične bolove te mogućnost izbjegavanja potrebe za operativnim zahvatom na kralježnici.