Njihova vrijednost se procjenjuje na 60 milijardi kuna.
U izobilju negativnih i sivih vijesti kojima je, barem se svakodnevnim 'listanjem' portala stječe taj dojam, prošaran domaći medijski prostor, utješno je s vremena na vrijeme pročitati i pokoju pozitivnu vijest.
Poput one koju donosi Večernji list, koji je na jednom mjestu istaknuo 7 velikih projekata koji će promijeniti sliku Hrvatske. I to nabolje!
1.Ambiciozna obnova metropole za 22. stoljeće
Jedan su blok osmislili, a upravo će on služiti kao polazište za izradu prostornoplanske dokumentacije nove generacije. Što to znači? U najkraćim crtama, potpunu transformaciju središta Zagreba. To je ono što metropoli treba nakon lanjskog potresa, a hoće li se to i kad će se dogoditi, poznato još uvijek nije jer na putu preobrazbe stoje financijske, ali i vlasničke prepreke. U svakom slučaju, gradski Zavod za prostorno uređenje dao si je u zadatak okupiti stručnjake iz 12 ekspertnih radnih skupina koji su se pozabavili Blokom-19, onim omeđenim Ilicom, Dalmatinskom, Frankopanskom i Medulićevom. Blok umjetnika nazvali su ga arhitekti, koji su prijedloge za njegov izgled definirali i dali rokove do kojih bi se pojedina vizija mogla ostvariti. Do 2050., prema ideji Marijana Hržića, u bloku bi se trebali smjestiti Centar Džamonja, park skulptura, Kulturni centar, kazališni park i trg, Studij dizajna i Dizajn centar, ali i stambeno-poslovna zgrada. Horizontalni neboder do kojeg se dolazi “zagrebačkim tepihom, letećim ćilimom”, vizija je Krešimira Rogine, čije se ostvarenje predviđa do 2060. godine. Cjelovitu je obnovu zamislio Zavod za prostorno uređenje s Ivicom Rovisom na čelu, iako Zakon o obnovi predviđa tek konstrukcijsku, pa su timovi zamislili i nove načine grijanja, tramvajske stanice sa zelenim krovovima, garaže, integraciju javnog prijevoza, bolje sustave održavanja zgrada, odnosno “pomake” koji se možda i ne trebaju čekati još 30 godina.
U svakom slučaju, kako je za Večernji najavio Ivica Rovis, s Bloka-19 kreće se u još jedan kvart, ovog puta istočnije od Trga bana Jelačića, a upravo se za njega predviđa da neće ostati zabilježen samo kao pilot-projekt. S obzirom na to da cijeli centar dijeli isti problem, stručnjaci i u ovom bloku očekivati mogu imovinskopravni kamen spoticanja.
2. Rimac Automobili Razvojni kampus vrijedan više od milijardu i pol kuna
U Kerestincu pokraj Svete Nedelje započela je realizacija proizvodnog i istraživačko-razvojnog kampusa Rimac Automobila, vrijednog više od milijardu i pol kuna. Kompleks je dizajnirao hrvatski arhitektonski ured 3LHD i bit će baza za istraživanje, razvoj i proizvodnju te će tako omogućiti tvrtki da izraste od proizvodnje prototipova i projekata u manjim serijama do velikoserijske proizvodnje električnih pogonskih sklopova visokih performansi i baterijskih sustava za brojne globalne automobilske kompanije. Prije osam godina Mate Rimac objavio je da vidi budućnost svoje tvrtke upravo ondje gdje će sada biti kampus.
ada je procjenjivao da su šanse za to praktično nikakve. Kampus koji bi na svojem vrhuncu trebao zapošljavati 2500 ljudi izgleda kao nešto što bi Apple napravio negdje u Kaliforniji. Kampus Rimac Automobila nalazit će se nedaleko od svojega sadašnjeg sjedišta, a na površini od 200.000 kvadrata s izgrađenom površinom od 100.000 kvadrata. Kampus će sadržavati i poneke neočekivane elemente, primjerice sklonište za životinje, frizerski salon, veterinarsku ambulantu, a uzgajat će se tamo i vlastita hrana. Rimčev je cilj pokazati da je Hrvatske destinacija za investicije, pogotovo u automobilskoj industriji. Druga velika vrijednost ovog projekta ogleda se u golemom razvojno-istraživačkom potencijalu koji će biti ostvaren ako Rimcu pođe za rukom stvoriti snažniju sinergiju sa znanstvenom zajednicom.
3.Investicije u ultrabrzi Internet
Peta generacija mobilnih mreža, popularni 5G, jedna je od ključnih investicija u telekomunikacijskoj industriji koja bi se trebala zahuktati u ovoj godini. U tijeku je javna rasprava o okvirnom planu dražbe, što je prvi korak u procesu dodjele frekvencijskih pojasa operatorima. Prema trenutačnim planovima, svi oni koji budu izlicitirali svoje 5G frekvencijske blokove trebali bi u ovoj godini jednokratno uplatiti u državni proračun više od 300 milijuna kuna.
No novac za frekvencijske pojase tek je dio novca koji će se uložiti i koji su telekomi već uložili u mreže. Gradnja 5G mreža bitna je komponenta Nacionalnog plana za širokopojasni pristup internetu. Prema njemu, za ultrabrzi internet trebat će nam 5,6 milijardi kuna do 2027. godine, a od toga, procijenjeno je, oko 1,9 milijardi kuna trebala bi biti ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača, a 3,7 milijardi kuna potpore su iz različitih EU fondova.
Pokretanje mreže pete generacije donijet će kvalitetan širokopojasni internet u sve krajeve Hrvatske, a to je preduvjet za digitalizaciju i razvoj konkurentnoga gospodarstva. Uz tu tehnologiju cijeli niz tvrtki moći će raditi jednostavnije i biti inovativniji u segmentu novih proizvoda i usluga. Brža implementacija 5G mreže omogućit će više ulaganja, nova radna mjesta i povećanje BDP-a. Visoka su očekivanja od primjene 5G u zdravstvu, bilo da je riječ o udaljenoj dijagnostici bilo naprednoj medicinskoj analitici, u obrazovanju u učenju na daljinu, u jačanju konkurentnosti kompanija u digitalnom gospodarstvu te u razvoju digitalnih vještina i smanjenju digitalnog jaza između gradova i ruralnih sredina.
4.Najveće ulaganje u znanost u posljednjih 30 godina
Krajem prošle godine potpisan je ugovor za obnavljanje znanstvene infrastrukture našega najpoznatijeg znanstvenog instituta te nabavu sofisticirane znanstvene opreme vrijedne 72 milijuna eura. Riječ je o najvećem ulaganju u znanstvenu infrastrukturu u posljednja tri desetljeća na tlu Hrvatske. Taj novac, koji dolazi iz fondova EU, bit će iskorišten za obnovu postojećih te gradnju pet novih objekata koji će se koristiti za potrebe istraživanja u području informacijsko-komunikacijskih znanosti, mora i okoliša, biomedicinskih istraživanja i naprednih materijala.
vaj projekt omogućuje obnovu infrastrukture Instituta nakon čak sedam desetljeća, u što je uključena i nabava opreme koja će biti na raspolaganju široj znanstvenoj zajednici i IRB-ovim partnerima u industriji. Najvažniji dio zahvata odnosi se na nadogradnju akceleratorskog kompleksa, mikroskopskog centra te centra za nuklearne magnetske rezonancije te laboratorija za suradnju s farmaceutskom i prehrambenom industrijom. – Sjećam se kad su nam rekli da nije moguće izvesti tako kompliciran projekt. Pokazali smo da je u zajedničkom partnerstvu ipak sve moguće – rekao je tada dr. David M. Smith, ravnatelj Instituta. O-ZIP je u tom trenutku bio četvrti po vrijednosti infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, odmah iza Pelješkog mosta, LNG terminala i broadband infrastrukture.
5. HEP-ova zelena tranzicija
Svake godine milijarda kuna u obnovljive izvore HEP će do 2030. u prosjeku ulagati milijardu kuna godišnje u obnovljive izvore energije, čime će se njihov udio u ukupnoj proizvodnji povećati s 35 na 50 posto. A ta ulaganja, kojih je dio već započet, uključuju revitalizaciju, odnosno povećanje snage postojećih i gradnju novih hidroelektrana, visokoučinkovitih kogeneracijskih elektrana te ulaganja u ostale obnovljive izvore – vjetrolektrane, sunčane elektrane….
U revitalizaciju hidroelektrana HEP će uložiti 3,6 milijardi kuna. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage u hidroelektranama, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim hidroelektranama. HEP grupa se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, a njegova bi realizacija trebala doprinijeti ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske i klimatske politike. Do 2030. HEP planira dobiti 1500 MW nove snage, od čega 700 MW u vjetroelektranama i sunčanim elektranama.
to se tiče hidroelektrana, tu je svakako najveći projekt dogradnja hidroenergetskog sustava Senj. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. Za Hrvatsku to znači da će koristiti više zelene energije i biti bliže potpunoj tranziciji u konkurentno niskougljično gospodarstvo, što je cilj zacrtan do 2050. godine.
6. Nizinska pruga i koncesija na Zagrebačkoj obali
Od Zagreba do Rijeke vlakom za manje od sata Gradnja nizinskog dijela pruge od Rijeke do mađarske granice jedan je od najvažnijih projekta u prometnoj infrastrukturi. Realizacija tog projekta Hrvatsku bi dovela u poziciju važne rute za dobavu robe u srednju Europu preko riječke luke. Dio toga je dovršetak kontejnerskog terminala u Rijeci, a u tijeku je drugi natječaj za koncesiju vrijednu 20,5 milijardi kuna na 50 godina. Nizinska pruga već se gradi na dijelu od Zagreba prema Mađarskoj, a natječaji su za 44 kilometara dugu dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku. Vrijednost je tog projekta 366 milijuna eura.
adovi na dionici Dugo Selo – Križevci u dužini 38,2 kilometra vrijedni su 197 milijuna eura. Ugovor za radove na dionici od Križevaca do državne granice vrijedan je 324 milijuna eura. Svi se ti projekti sufinanciraju iz fondova EU. Što se tiče ostalih dionica, i za njih će država tražiti novac od EU; radi se o dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, a procijenjena vrijednost radova na toj dionici dugoj 27,5 kilometara iznosi 270 milijuna eura. Dionica Karlovac – Oštarije, duga 40 kilometara, vrijedna je 400 milijuna eura, a trošak dionice Oštarije – Škrljevo ovisi o odabranoj trasi – 900 milijuna za trasu dugu 113 kilometara ili 1,3 milijarde eura za novu, nizinsku trasu dugu 67 kilometara. Cijeli bi projekt mogao biti gotov do 2027. Njegova ukupna cijena je 2,8 milijardi eura, odnosno 2,4 milijarde eura ako bi se išlo po postojećoj trasi.
Od Rijeke do mađarske granice pruga će biti dvokolosiječna i elektrificirana, a bit će projektirana za brzinu od 160 km/h. Od Zagreba do Rijeke tad bi se vlakom stizalo za manje od sata.
7. Najskuplja autocesta Dubrovnik približava ostatku Hrvatske i Europi
Pelješki most će svakako promijeniti Hrvatsku. No taj je projekt pri kraju, a nakon njega slijedi još zahtjevniji i skuplji – gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika. Procijenjena vrijednost te autoceste duge svega 47 kilometara, zajedno s 14,7 kilometara pristupnih cesta, iznosi 9,1 milijardu kuna zbog brojnih objekata na trasi. Na tom 61 kilometru autocesta i cesta bit će sagrađen 21 most i vijadukt te 20 tunela. Za usporedbu, na gotovo 500 kilometara autoceste od Zagreba do Ploča sagrađena su 22 tunela.
To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje koštat će oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna. Radovi trebaju početi krajem 2024., a plan je da se cesta otvori 2029. U financiranju gradnje računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko-jonske autoceste. No moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija. Dolaskom autoceste do Dubrovnika cijeli teritorij Hrvatske bio bi pokriven mrežom autocesta i vrlo kvalitetnih brzih cesta. To će, uz već spomenuti Pelješki most te pristupne brze cesta koje se grade na Pelješcu, približiti dubrovačku regiju ostatku Hrvatske, ali i Europe, pa Dubrovnik i okolica više ne bi bili aviodestinacija.
Svih ti sedam investicije, vrijednih milijarde kuna, kad budu realizirane, znatno će promijeniti Lijepu Našu. I to nabolje.
Izvor: Večernji list